Kada god naručujete proizvod iz inozemstva ili vaša tvrtka planira prodavati robu na stranom tržištu, susrest ćete se s jednim naizgled kompliciranim pojmom: carinskom tarifom. Za mnoge ljude izvan špediterske i logističke industrije, dugački nizovi brojeva u carinskim dokumentima izgledaju zastrašujuće. No, u svojoj suštini, sustav je zapravo vrlo logičan i strukturiran.
U ovom blogu objasnit ćemo što je točno carinska tarifa, kako funkcionira na međunarodnoj razini te na koji način određuje koliko ćete platiti prilikom uvoza ili izvoza robe.
Što je zapravo carinska tarifa?
Najjednostavnije rečeno, carinska tarifa je jedinstvena oznaka robe koja se uvozi ili izvozi između država u svijetu. Možete je zamisliti kao “matični broj” (OIB ili JMBG) za svaki pojedini proizvod. Bilo da se radi o pametnom telefonu, plastičnim cijevima, pamučnoj majici ili dijelovima za automobile, apsolutno svaka roba ima svoj pripadajući broj pod kojim je prepoznaje carina.
Svrha ovog broja je jasna: kada roba stigne na granicu, carinik u bilo kojoj državi na svijetu može pogledati taj broj i odmah znati o kojem se proizvodu radi, bez obzira na jezične barijere.
Harmonizirani sustav (HS) kao globalni standard
Da bi se trgovinska razmjena odvijala neometano između država u svijetu, carinske tarife su u velikoj mjeri harmonizirane. Ovaj međunarodni sustav naziva se HS (Harmonized System). Zahvaljujući njemu, prvih šest znamenki carinskog broja za određeni proizvod bit će isto bilo gdje na svijetu – od Japana, preko Bosne i Hercegovine, pa sve do Sjedinjenih Američkih Država.
Međutim, iako je baza ista, neke regije i države imaju nešto drugačije carinske tarife od drugih kada uđemo u dublje detalje i specifikacije samog proizvoda.
Primjer iz prakse: razlike između BiH i Europske unije
Za primjer, Bosna i Hercegovina koristi tarife koje su razvrstane po međunarodnom sustavu harmonizacije (HS), ali opet tarife BiH nisu u potpunosti jednake tarifama Europske unije kada dođemo do samog kraja broja.
Evo kako to izgleda u praksi na primjeru jedne specifične plastične robe:
- Sustav u Bosni i Hercegovini: Šifra robe koju koristimo u BiH, recimo 39259080, obično dobiva generički nastavak. Taj nastavak je najčešće 000. Tako dobijemo konačni tarifni broj koji glasi 39259080000.
- Sustav u Europskoj uniji: S druge strane, roba koja dolazi iz Europske unije ima još detaljniju klasifikaciju. Nastavak koji se dodaje na osnovnih osam znamenki sadržavat će detaljnu podjelu roba koje pripadaju tarifi s početnom oznakom 39259080. To znači da tarifni broj u EU može biti 39259080010, ili pak 39259080022, ovisno o vrlo preciznoj i specifičnoj klasifikaciji robe koja pripada toj tarifnoj grupi.
| Država / Regija | Osnovna HS šifra | Nastavak | Konačni tarifni broj |
|---|---|---|---|
| Bosna i Hercegovina | 39259080 | 000 | 39259080000 |
| Europska unija | 39259080 | 010 ili 022 | 39259080010 ili 39259080022 |
Ova dodatna razrada pomaže državama EU da preciznije prate statistiku, primjenjuju specifične zaštitne mjere i kontroliraju uvoz točno određenih vrsta materijala.
Kako se određuju carinske stope?
Samo svrstavanje robe u tarifni broj je prvi korak. Drugi, i onaj koji poduzetnike najviše zanima, je carinska stopa – odnosno iznos novca koji se mora platiti državi prilikom carinjenja.
Carinske stope su određene u svakoj državi posebno, te su ugovorene između trgovinskih partnera. Države međusobno potpisuju sporazume kroz koje definiraju carinske stope, različite povlastice i kvote na uvoz/izvoz.
Što to znači u praksi? To znači da jedna tarifa može imati više različitih carinskih stopa. Koliku ćete stopu platiti ovisit će o nekoliko ključnih faktora:
- Država uvoza: Gdje roba ulazi?
- Država porijekla robe: Gdje je roba proizvedena? (Na primjer, roba proizvedena u EU pri ulasku u BiH često ima povlaštenu stopu od 0% zahvaljujući SSP ugovoru, dok ista ta roba iz Kine može imati stopu od 10%).
- Kvote: Je li za tu vrstu robe određena maksimalna količina koja se može uvesti pod povlaštenim uvjetima?
- Ostali trgovinski odnosi: Razni bilateralni i multilateralni ugovori između država.
Na primjer, ako planirate uvoz radnog stroja u BiH, izuzetno je važno unaprijed znati točan tarifni broj tog stroja kako biste provjerili kolika je carinska stopa, trebate li platiti dodatne naknade i imate li pravo na oslobađanje od carine zbog porijekla. Slično pravilo i važnost točne tarife primjenjuje se i kada je u pitanju oldtimer automobil u Bosni i Hercegovini, gdje specifičan tarifni broj može značiti razliku u poreznim olakšicama.
Ostale kontrole i važnost pravilnog svrstavanja
Određivanje ispravne carinske tarife nije bitno samo zbog izračuna davanja. Tarifni broj služi i kao alarmni sustav za druge državne organe. Na temelju tog broja carinski sustav prepoznaje je li za određenu robu potrebna dodatna dozvola, sanitarni pregled ili poseban certifikat.
Kada roba stigne na granični prijelaz, upravo tarifni broj daje znak carini trebaju li se u proces pregleda uključiti i granične inspekcije BiH, poput veterinarskih, sanitarnih ili fitosanitarnih inspektora koji moraju odobriti puštanje robe u slobodan promet.
Zaključak
Iako carinska tarifa na prvi pogled izgleda kao beskonačan niz nasumičnih brojeva, ona je zapravo vrlo jasan, strukturiran i harmoniziran jezik globalne trgovine. Pravilno razumijevanje HS sustava, prepoznavanje razlika između klasifikacije u BiH i Europskoj uniji te poznavanje pravila o carinskim stopama može vam uštedjeti mnogo vremena, ali i novca pri svakom sljedećem uvozu ili izvozu.
Odgovori