Cestovni prijevoz robe predstavlja najdinamičniji i najzastupljeniji oblik transporta u kopnenoj trgovini. Njegova ključna prednost je mogućnost prijevoza “od vrata do vrata” (door-to-door), bez potrebe za pretovarom, što ga čini nezamjenjivim za brze isporuke i distribuciju robe unutar Europe.
Dok je pomorski promet kralj velikih volumena iz dalekih zemalja, cestovni promet je apsolutni vladar u razmjeni sa susjednim zemljama. Za uvoz robe u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, kamionski prijevoz je prvi i najčešći izbor zbog geografske blizine, razvijene infrastrukture i brzine tranzita.
Temeljni dokument: CMR (Međunarodni tovarni list)
Kao što je Teretnica (Bill of Lading) ključna u pomorskom prometu, tako je u cestovnom prometu najvažniji dokument CMR (skraćenica od franc. Convention relative au contrat de transport international de marchandises par route).
CMR tovarni list služi kao:
- Dokaz o ugovoru o prijevozu: Potvrđuje da je prijevoznik preuzeo obvezu prevesti robu od točke A do točke B.
- Potvrda o preuzimanju robe: Potpisom na CMR, vozač potvrđuje da je robu preuzeo (i eventualno bilježi primjedbe o stanju ambalaže).
- Izvor podataka: Sadrži ključne informacije: pošiljatelj, primatelj, vrsta robe, težina, registarske oznake kamiona i mjesto isporuke.
Bitno je napomenuti da CMR također definira odgovornost prijevoznika za gubitak ili oštećenje robe tijekom transporta, što pruža pravnu sigurnost svim sudionicima u lancu.
Procedura na granici: Prva ulazna točka u EU
Hrvatska, kao članica Europske unije, čuva njezinu vanjsku granicu. To znači da se sva roba koja dolazi cestovnim putem iz “trećih zemalja” (BiH, Srbija, Crna Gora) mora prijaviti carinskim tijelima odmah na prvoj ulaznoj točki (graničnom prijelazu).
Proces na granici obično izgleda ovako:
- Kamion dolazi na granični prijelaz (npr. Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela).
- Vozač ili špediter na granici podnose dokumentaciju (CMR, faktura).
- Carina evidentira ulazak robe u carinsko područje Unije.
U ovom trenutku, ovisno o krajnjoj destinaciji robe, odabire se daljnji carinski postupak. Dva su najčešća scenarija:
1. Uvozno carinjenje (Puštanje u slobodan promet)
Ako je roba namijenjena hrvatskom tržištu, uvozno carinjenje se može obaviti već na samom graničnom prijelazu (ako postoje uvjeti) ili, češće, roba se upućuje u unutrašnjost Hrvatske (npr. carinski terminal u Zagrebu) pod carinskim nadzorom. Tamo se podnosi uvozna deklaracija, plaćaju se carina i PDV, te se roba pušta u promet.
2. Provozni postupak (Tranzit – T1)
Ovo je iznimno čest scenarij. Ako roba samo prolazi kroz Hrvatsku (npr. iz Srbije za Sloveniju ili Njemačku) ili ako uvoznik želi odgoditi carinjenje do svog lokalnog carinskog ureda u unutrašnjosti, koristi se postupak vanjskog provoza.
Za to se koristi dokument T1:
- Što je T1? To je carinski dokument koji omogućuje kretanje robe koja nije iz EU (neocarinjena roba) unutar teritorija EU.
- NCTS Sustav: Postupak se odvija elektronički putem Novog kompjuteriziranog provoznog sustava (NCTS).
- Garancija: Da bi se otvorio T1 postupak, glavni obveznik (špediter) mora položiti carinsku garanciju. Ta garancija osigurava da će carinski dug biti plaćen ako roba “nestane” tijekom puta.
- Carinska plomba: Kamion se obično plombira na ulaznoj granici. Plomba se ne smije skidati sve do odredišnog carinskog ureda.
Primjer: Kamion vozi namještaj iz BiH za Njemačku. Na ulazu u Hrvatsku (npr. GP Stara Gradiška) otvara se T1 dokument. Kamion putuje kroz Hrvatsku, Sloveniju i Austriju bez zaustavljanja radi carinjenja. Tek u Njemačkoj, na odredištu, T1 postupak se zatvara (razdužuje), a roba se carini prema njemačkim propisima.
Zaključak
Cestovni prijevoz je vitalan za hrvatsku robnu razmjenu sa susjednim zemljama izvan EU. Iako fizički brži od brodskog prijevoza, zahtijeva precizno poznavanje carinskih procedura na granici. Ispravno ispunjen CMR i pravilno odabran postupak provoza (T1) ključni su za nesmetan protok robe kroz vanjsku granicu Europske unije.
