Željeznički promet u Bosni i Hercegovini čini važan segment prometne infrastrukture, posebno u teretnom prijevozu. Iako je mreža željeznica ograničena u odnosu na cestovnu mrežu i suočena s infrastrukturnim izazovima, željeznice ostaju ključni način transporta velikih količina roba na srednje i duge udaljenosti, uz manji utjecaj na okoliš.
Željezničke relacije u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina ima ukupno oko 1.030 km željezničke mreže, podijeljene između dvaju operatora: „Željeznice Federacije BiH“ i „Željeznice Republike Srpske“. Veći dio pruga je jednosmjeran, a elektrificirano je približno 70% mreže.
Najvažnije unutarnje relacije uključuju:
- Sarajevo – Zenica – Doboj – Banja Luka
- Sarajevo – Konjic – Mostar – Čapljina
- Tuzla – Doboj – Banja Luka
- Prijedor – Novi Grad – Dobrljin
Ove relacije povezuju industrijska središta, rudnike, termoelektrane, kao i međunarodne trgovačke pravce.
Međunarodni željeznički prijelazi
Glavni međunarodni željeznički prijelazi gdje se vrši prelazak granice i roba su:
- Dobrljin (prema Hrvatskoj – Sisak/Zagreb)
- Šamac (prema Hrvatskoj – Slavonski Šamac)
- Brčko/Gunja (ograničen promet)
- Čapljina – Metković (prema Pločama, Hrvatska – posebno značajan za teretni promet)
- Zvornik – Mali Zvornik (prema Srbiji)
- Bosanska Rača – Sremska Rača (prema Srbiji)
- Bijeljina – Ruma (preko mosta kod Pavlovića ćuprije)
Ovi prijelazi omogućuju povezivanje sa susjednim zemljama i šire s europskim željezničkim koridorima.
Prijelaz i carinjenje roba željeznicom
Teretni prijevoz željeznicom u BiH obuhvaća uvoz, izvoz i tranzit robe. Svaka pošiljka koja ulazi ili napušta zemlju mora biti prijavljena carinskim organima putem elektroničkog sustava Uprave za neizravno oporezivanje (UNO BiH).
Carinjenje se najčešće obavlja na sljedećim graničnim ili logističkim punktovima:
- Tovarnica Čapljina – vrlo važna za uvoz i izvoz kroz luku Ploče
- Željeznička stanica Dobrljin – za robu prema Hrvatskoj i EU
- Bosanski Šamac – za teret prema Slavoniji
- Tuzla/Doboj – unutarnji terminali za carinsku obradu robe
- Željeznička stanica Zvornik – za robu prema Srbiji
Transportna dokumentacija uključuje željeznički teretni list (CIM), carinske deklaracije i, po potrebi, prateće certifikate (sanitarne, veterinarske, fitosanitarne isprave).
Najčešći uvozni i izvozni proizvodi
Željezničkim putem se u Bosnu i Hercegovinu najčešće uvoze:
- Ugljen i koks
- Naftni derivati (u manjim količinama)
- Građevinski materijal (cement, željezo, armatura)
- Strojevi i industrijska oprema
- Kemikalije i sirovine za industriju
Iz BiH se željeznicom najviše izvoze:
- Metalni proizvodi (željezni limovi, čelik)
- Drvna građa i peleti
- Industrijski proizvodi iz metaloprerađivačke i rudarske industrije
- Soda i soli
- Poljoprivredni proizvodi (u manjem obimu)
Zaključak
Željeznički promet u Bosni i Hercegovini ima važnu ulogu u gospodarstvu, posebno u segmentu teretnog prijevoza. Iako se suočava s izazovima modernizacije i ulaganja, njegova uloga u povezivanju industrijskih središta unutar zemlje, kao i pristup međunarodnim tržištima putem susjednih zemalja, čini ga nezamjenjivim u logističkom lancu. Uz daljnji razvoj infrastrukture, digitalizaciju i prekograničnu suradnju, željeznica može postati još konkurentniji i ekološki prihvatljiviji način prijevoza.
