Vodeni promet u Bosni i Hercegovini, iako nije razvijen kao cestovni ili željeznički, ima značajan potencijal, posebno kada je riječ o rijeci Savi – jedinoj plovnoj rijeci u zemlji. Iako se koristi u ograničenom kapacitetu, posebno za teretni promet, riječna plovidba igra važnu ulogu u povezivanju BiH s međunarodnim prometnim tokovima, ponajprije kroz luku Brčko.
Glavne vodene relacije u BiH
Bosna i Hercegovina ima pristup plovnim putevima uglavnom kroz rijeku Savu, koja čini prirodnu granicu s Republikom Hrvatskom na sjeveroistoku zemlje. Rijeka Sava je dio paneuropskog koridora VII i omogućuje povezivanje s međunarodnim lukama, uključujući luku Beograd, Novi Sad, Vukovar i nadalje s Crnim morem kroz Dunav.
Unutar BiH, vodeni promet ne obuhvaća putničke linije, već je u potpunosti orijentiran na teretni promet. Ključne relacije se ostvaruju iz luka Brčko, Bosanski Šamac i Bosanski Brod, koje služe za uvoz i izvoz roba prema zemljama nizvodno i uzvodno.
Luke na rijeci Savi
U nastavku pročitajte koje su važne luke na rijeci Savi u Bosni i Hercegovini.
Luka Brčko
Luka Brčko je jedina operativna međunarodna luka u BiH i ima strateški značaj za gospodarstvo zemlje. Ima razvijenu infrastrukturu za prekrcaj različitih vrsta tereta: žitarice, građevinski materijal, metalni proizvodi i drugo. Luka je povezana željezničkom i cestovnom mrežom, što omogućuje učinkovit intermodalni transport.
Luka Bosanski Šamac
Luka u Bosanskom Šamcu ima manji kapacitet, ali se koristi za lokalne i regionalne potrebe, posebno u kontekstu industrije i poljoprivrede. U prošlosti je bila značajnija, no trenutno se koristi u manjem obimu, s potencijalom za modernizaciju.
Luka Bosanski Brod
Ova luka ima veliki značaj zbog blizine rafinerije nafte, koja generira potrebu za transportom sirovina i gotovih proizvoda. Iako kapacitet luke nije u potpunosti iskorišten, predstavlja važnu točku za izvoz prema dunavskom slivu.
Regulacija prelaska roba riječnim prometom
Prijevoz roba riječnim prometom podliježe sličnim carinskim i graničnim pravilima kao i druge vrste međunarodnog prijevoza. Svaka pošiljka mora biti prijavljena nadležnim carinskim organima, a luke u BiH imaju status carinskih ispostava, što omogućuje carinjenje robe na licu mjesta.
Roba se prijavljuje putem elektroničkog sustava carinske uprave, uz dostavljanje potrebne dokumentacije – uključujući fakture, transportne isprave i, po potrebi, sanitarne ili fitosanitarne certifikate. Roba koja ulazi ili napušta BiH preko riječnih luka prolazi kontrolu koju vrše carinska služba, granična policija te inspekcijski organi (veterinarska, sanitarna, fitosanitarna i druge nadležne službe).
Zaključak
Iako vodeni promet u Bosni i Hercegovini nije razvijen kao drugi prometni sektori, posjeduje ogroman potencijal za razvoj, posebno kroz modernizaciju luka i jaču integraciju u regionalne i europske logističke lance. Rijeka Sava i luke Brčko, Bosanski Šamac i Bosanski Brod ostaju ključne točke za međunarodnu trgovinu i uvozno-izvozne aktivnosti. Uz odgovarajuća ulaganja i strateško planiranje, vodeni promet u BiH može postati konkurentan i ekološki prihvatljiv način transporta roba u budućnosti.
