Uvoz prirodnog plina u Bosnu i Hercegovinu igra ključnu ulogu u energetskom sustavu zemlje, posebno u industriji, javnom sektoru i domaćinstvima. S obzirom na to da BiH nema vlastitu proizvodnju prirodnog plina, gotovo sav plin dolazi iz uvoza – što ovu robu čini posebno važnom, ali i osjetljivom na geopolitičke, trgovačke i fiskalne faktore.
Kako se uvozi plin u BiH?
BiH prirodni plin uvozi uglavnom iz Ruske Federacije preko Srbije i Mađarske. Prijenos se vrši plinovodima kroz međudržavne interkonekcije, pri čemu glavni ulaz u zemlju ide preko Šepka kod Bijeljine, gdje se nalazi mjerna i prijemna stanica.
Uvoz plina u BiH obavljaju ovlašteni distributeri i operateri transportnih sistema koji posluju po odobrenjima entitetskih regulatornih tijela – u Federaciji BiH to je FERK, a u RS to radi RERS. Cijeli proces uvoza strogo je reguliran i transparentan.
Tarifiranje i transport plina
Za razliku od goriva u tekućem stanju, plin se ne uvozi cisternama već se transportira zatvorenim sustavima plinovoda. Troškovi plina dijele se na:
- Nabavnu cijenu plina (po m³)
- Trošak međunarodnog transporta
- Trošak domaćeg transporta i distribucije
- PDV i druge dažbine
Prirodni plin se tarifira kao energent, ali s nižim trošarinama nego tekuća goriva. Uvoznici plaćaju određene obveze prema državi i entitetima ovisno o količini i namjeni (industrijska, komercijalna ili kućna potrošnja).
Dokumenti potrebni za uvoz plina
- Ugovor o nabavi plina s vanjskim isporučiteljem
- Tranzitna dokumentacija (dokaz o transportu)
- Mjerni zapisnik o isporučenoj količini (m³)
- Carinska deklaracija
- Potvrde o plaćenim obvezama (PDV, akcize ako se primjenjuju)
- Odobrenja regulatora i potvrda o krajnjim korisnicima
Troškovi uvoza i distribucije
Uvoznici plina u BiH plaćaju kombinirane troškove:
- Nabavna cijena (ovisno o tržištu, često ugovorena u USD/1000m³)
- Međunarodni transport (Mađarska – Srbija – BiH)
- Naknada za pristup transportnoj mreži u BiH
- Distributivne naknade za lokalnu dostavu (variraju po regiji)
- PDV 17%
- Akcize (u većini slučajeva nisu uvedene za prirodni plin)
Koliko građani zapravo plaćaju državi?
Krajnji korisnici (domaćinstva i tvrtke) plaćaju plin po jediničnoj cijeni koja uključuje sve navedene komponente. Država, odnosno entiteti, ubiru značajan dio kroz PDV i naknade za transport i distribuciju.
Analiza cijene prirodnog plina (travanj 2025.)
| Stavka | Cijena (KM po m³) |
|---|---|
| Nabavna cijena plina (uvoz) | 0,55 |
| Međunarodni transport | 0,08 |
| Pristup mreži i domaći transport | 0,10 |
| Distributivna naknada | 0,15 |
| PDV (17%) | 0,15 |
| Konačna cijena za korisnika | 1,03 |
| Udio države (PDV + mreže) | 0,40 |
| Tržišna cijena bez davanja | 0,63 |
Zaključak
Uvoz prirodnog plina u BiH predstavlja stabilan, ali kompleksan energetski proces koji podrazumijeva međunarodne ugovore, regulaciju tržišta i tehničku kontrolu. Iako su trošarine na plin znatno niže nego kod tečnih goriva, građani i dalje znatan dio iznosa koji plaćaju daju državi kroz PDV i pristupne naknade. Transparentnost i efikasnost u regulaciji cijena, kao i investicije u dodatne interkonekcije, ključni su za smanjenje cijena i povećanje energetske sigurnosti BiH.
