Bosna i Hercegovina je zemlja s duboko ukorijenjenom kavanskom kulturom: kafa se konzumira svakodnevno u domaćinstvima, ugostiteljskim objektima i na radnim mjestima. Zbog klime i geografskih uvjeta, BiH praktički ne proizvodi značajne količine sirove kave, pa je cijeli domaći lanac (od pržionica preko industrijske prerade do maloprodaje i HoReCa sektora) u potpunosti ovisan o uvozu. To čini uvoz kave strateški važnom stavkom u robnoj razmjeni zemlje.
Kava kao akcizna roba
Kava u Bosni i Hercegovini podliježe trošarini — zakonski je definirana kao akcizna roba, pri čemu se poreska osnovica za obračun trošarine računa po kilogramu neto težine. U praksi su za različite kategorije kave (sirova, pržena, proizvodi od kafe) određene različite stopa/iznosi trošarine koje se naplaćuju pri uvozu. To znači da osim carinskih i uvoznih troškova, uvoznici i prerađivači moraju uračunati i obaveze po osnovu akcize, što izravno utječe na cijenu krajnjeg proizvoda.
Količinski i vrijednosni okvir 2024. — što pokazuju statistike
Količina (prvih pet mjeseci 2024.): Za prvih pet mjeseci 2024. uvezeno je 9.401.524 kilograma kafe. To je porast u odnosu na isti period 2023. (8.072.576 kg).
Napomena: iznos od 9.401.524 kg = 9.401,524 tone.
Vrijednost (prvih pet mjeseci 2024.): Vrijednost uvoza kafe u istom razdoblju iznosila je 75,8 milijuna KM. To ukazuje na značajan udarac u vrijednosti uvoza već u prvoj polovici godine, dijelom zbog rasta svjetskih cijena sirove kafe i promjena u strukturi uvezenih proizvoda.
Kumulativne godine 2024. (do kraja studenog): Pregledi pokazuju da je do početka studenog 2024. u BiH uvezeno preko 16.000 tona raznih proizvoda povezanih s kafom (pržena, nepržena, instant, ljuske i sl.). Ova brojka potvrđuje da se potražnja održava na visokom nivou kroz cijelu godinu.
Međunarodni pregled vrijednosti: Širi međunarodni podaci prikazuju vrijednosti uvoza za kategoriju „coffee, tea, mate and spices“ za BiH u 2024. od oko 106,8 milijuna USD. Treba naglasiti da je ta kategorija šira od isključive HS-0901 (sama kafa), no daje kontekst vrijednosne veličine srodne robe u međunarodnim statistikama.
Koliko se uvozi količinski, a koliko u novčanoj vrijednosti?
- Količinski rast: Brojke za prvu polovicu godine ukazuju na rast količina uvezenih kilograma u odnosu na 2023. (npr. porast s ~8,07 miliona kg na ~9,4 miliona kg u prvih pet mjeseci). To znači da su uvoznici i pržionice naručivali više količina.
- Vrijednosni rast: Vrijednost uvoza u KM raste brže nego što raste volumen, što ukazuje na utjecaj viših prosječnih cijena po kilogramu. Primjer: 9,4 miliona kg vrijedilo je 75,8 milijuna KM u prvih pet mjeseci — prosječna vrijednost po kilogramu bila je znatno viša nego u ranijim razdobljima.
Zašto se kava toliko uvozi?
- Potpuna ovisnost o uvozu sirove kave — nema značajne domaće proizvodnje sirove kafe. Sve sirovine dolaze iz uvoza (Brazil, Indija, Vijetnam i dr.).
- Kulturološka navika i stabilna potražnja — kafa je svakodnevni proizvod s visokom potrošnjom po stanovniku.
- Sektor pržionica i industrijska prerada — lokalne pržionice i proizvođači instant kafe uvoze sirovinu i obrađuju je doma; neki veći uvoznici rade i uvoz pržene kafe za maloprodaju.
- HoReCa sektor — kafići, restorani i hoteli troše najveći dio pržene i instant kafe u komercijalnoj potrošnji.
Gdje se sve troši uvezena kava?
- Domaćinstva — svakodnevna potrošnja (tradicionalna turska/espresso kultura, instant kafe).
- Ugostiteljstvo (HoReCa) — kafeterije, restorani, hoteli.
- Prerađivačka industrija — lokalne pržionice, pakirajuće firme, industrijska prerada.
- Maloprodaja i veleprodaja — supermarketi, trgovački lanci i uvoznici koji distribuiraju kućnim i poslovnim kupcima.
Ko su najveći uvoznici i koja kava se najviše uvozi?
Zemlje porijekla: Najveći udjeli dolaze iz Brazila, zatim iz Indije, Italije, Vijetnama, Perua i susjednih zemalja poput Hrvatske i Italije (pržena kava i brendirane mješavine).
Najveći domaći akteri: Tržište čine domaće pržionice i trgovački lanci koji uvoze i distribuiraju kafu. Manje pržionice uvoze manje serije direktno iz zemalja izvoznica.
Što se tiče vrste kave, u najvećim količinama se uvozi sirova (nepržena) kava za potrebe pržionica, ali u vrijednosti velik udio imaju pržena, instant i brendirana mješavina koje dosežu više cijene po kilogramu.
Porezi, trošarine i fiskalni utjecaj
Trošarine na kafu naplaćuju se po kilogramu neto težine i predstavljaju važan proračunski prihod. Razine akcize variraju prema kategorijama (sirova vs. pržena vs. gotovi proizvodi), a naplata se vrši prilikom uvoza; svako povećanje volumena ili vrijednosti uvoza izravno povećava prihode po osnovu akciza. Postoje i analize o utjecaju krijumčarenja na naplatu akcize (pitanje sive ekonomije).
Zaključna zapažanja i trendovi za 2024.
- Potražnja je stabilna i velika: BiH ostaje u potpunosti ovisna o uvozu kave, s velikim godišnjim obujmom koji se mjeri desecima tisuća tona.
- Vrijednost uvoza raste: Porast vrijednosti uvoza u 2024. znači da su i krajnje cijene za potrošače — i margine u lancu — pod pritiskom.
- Strateški izazovi: Ovisnost o uvozu, izloženost globalnim cijenama i potreba za transparentnom naplatom akciza te borbom protiv sive ekonomije ostaju ključni izazovi.
Sažetak
U 2024. Bosna i Hercegovina je nastavila uvoziti velike količine kafe — službeni podaci pokazuju 9.401.524 kg za prvih pet mjeseci i vrijednost 75,8 miliona KM u istom periodu, dok su akumulirani podaci do studenog ukazivali na preko 16.000 tona uvezenih proizvoda povezanih s kafom. Kava je akcizna roba i pri uvozu podliježe trošarini koja se obračunava po kilogramu neto težine, što dodatno utječe na krajnju cijenu. Glavni izvori su zemlje poput Brazila, Indije i Vijetnama, a velika potrošnja ide prema domaćinstvima, HoReCa sektoru i prerađivačkoj industriji. Trendovi iz 2024. pokazuju rast volumena i vrijednosti uvoza, pod utjecajem svjetskih cijena i stabilne domaće potražnje.