Ulazak u svijet međunarodne trgovine, bilo kao poduzetnik ili kao fizička osoba koja naručuje robu iz inostranstva, neminovno nas suočava s kompleksnim svijetom carinskih procedura. Da bi se ovaj proces olakšao i učinio razumljivijim, ključno je poznavati osnovne carinske pojmove. U ovom detaljnom vodiču, donosimo vam sveobuhvatan rječnik najvažnijih carinskih termina u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na Jedinstvenu carinsku ispravu (JCI), carinsku osnovicu i tarifni broj.
Ključni stubovi carinskog postupka: JCI, carinska osnovica i tarifni broj
Ova tri pojma predstavljaju okosnicu svakog carinskog postupka, bilo da se radi o uvozu ili izvozu robe. Njihovo pravilno razumijevanje i primjena su od suštinskog značaja za zakonito i efikasno obavljanje carinskih formalnosti.
Jedinstvena carinska isprava (JCI): Lična karta robe
Jedinstvena carinska isprava, poznatija pod skraćenicom JCI, predstavlja standardizirani i propisani obrazac koji se koristi kao pisana carinska deklaracija. Ona je, slikovito rečeno, “lična karta” robe koja prelazi granicu, jer sadrži sve bitne podatke o robi, njenom pošiljatelju, primatelju, vrijednosti, porijeklu i carinskom postupku u koji se stavlja.
JCI se podnosi carinskim organima i služi kao osnova za obračun uvoznih i izvoznih dažbina, primjenu mjera trgovinske politike te za prikupljanje statističkih podataka. Obrazac JCI se štampa na samokopirajućem papiru i sastoji se od više primjeraka, pri čemu svaki primjerak ima svoju namjenu u različitim fazama carinskog postupka.
Popunjavanje JCI zahtijeva preciznost i poznavanje propisa, te se u praksi najčešće povjerava stručnim osobama – špediterima. Neka od ključnih polja u JCI obrascu uključuju:
- Pošiljatelj/Izvoznik i Primatelj: Osnovni podaci o stranama uključenim u transakciju.
- Opis robe: Detaljan opis robe kako bi se mogla pravilno svrstati.
- Tarifna oznaka: Numerička šifra koja precizno identificira vrstu robe.
- Carinska vrijednost: Vrijednost robe na osnovu koje se obračunavaju dažbine.
- Zemlja porijekla: Podatak o zemlji u kojoj je roba proizvedena.
- Postupak: Šifra koja označava carinski postupak (npr. puštanje u slobodan promet, privremeni uvoz, tranzit).
Carinska osnovica: Vrijednost na osnovu koje se plaća carina
Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope iz Carinske tarife kako bi se izračunao iznos carine. U Bosni i Hercegovini, kao i u većini zemalja, carinska vrijednost se primarno utvrđuje na temelju transakcijske vrijednosti.
Transakcijska vrijednost je cijena koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti za robu kada se prodaje za izvoz u BiH. Međutim, važno je napomenuti da carinska osnovica nije uvijek jednaka fakturnoj vrijednosti robe. U nju se uključuju i određeni zavisni troškovi nastali do bosanskohercegovačke granice, kao što su:
- Troškovi prijevoza
- Troškovi osiguranja
- Troškovi utovara, istovara i rukovanja robom
S druge strane, u carinsku osnovicu se ne uračunavaju troškovi transporta unutar carinskog područja BiH.
U slučajevima kada se transakcijska vrijednost ne može primijeniti (npr. kod besplatnih pošiljki, ugovora o najmu), Zakon o carinskoj politici BiH predviđa i druge metode za utvrđivanje carinske vrijednosti, kao što su:
- Transakcijska vrijednost istovjetne robe
- Transakcijska vrijednost slične robe
- Metoda odbitka (na osnovu prodajne cijene u BiH)
- Obračunata vrijednost (na osnovu troškova proizvodnje)
- Rezervna metoda (na osnovu raspoloživih podataka)
Pravilno utvrđivanje carinske osnovice je ključno jer direktno utiče na visinu carinskog duga.
Tarifni broj: Šifra za svaku vrstu robe
Tarifni broj, poznat i kao tarifna oznaka ili HS kod (Harmonizovani sistem), je numerička oznaka koja se dodjeljuje svakoj vrsti robe u skladu sa Carinskom tarifom Bosne i Hercegovine. Carinska tarifa je sistematizovani popis roba sa pripadajućim carinskim stopama i predstavlja ključni instrument za pravilno svrstavanje robe i utvrđivanje iznosa carine.
U Bosni i Hercegovini, tarifna oznaka se sastoji od deset cifara. Pravilno svrstavanje robe, odnosno određivanje ispravnog tarifnog broja, je od presudne važnosti jer od njega zavisi:
- Visina stope carine: Svaki tarifni broj ima propisanu stopu carine (npr. 0%, 5%, 10%, 15%).
- Primjena drugih dažbina: Kao što su akcize i drugi porezi.
- Mjere trgovinske politike: Primjena eventualnih ograničenja, dozvola ili kvota za uvoz ili izvoz određene robe.
Zanimljivi carinski pojmovi iz Bosne i Hercegovine
Pored osnovnih pojmova, carinski svijet u BiH obiluje i drugim terminima čije je poznavanje korisno za sve one koji se susreću sa carinskim procedurama.
Carinski dug
Carinski dug predstavlja obavezu određenog lica da plati iznos uvoznih (carina i PDV) ili izvoznih dažbina koje se primjenjuju na određenu robu. On nastaje u trenutku prihvatanja carinske deklaracije za puštanje robe u slobodan promet.
Carinski nadzor
Sva roba koja ulazi u carinsko područje BiH podliježe carinskom nadzoru od trenutka njenog ulaska pa sve dok se ne odredi njen carinski status. Carinski nadzor obuhvata niz mjera koje provode carinski organi s ciljem osiguranja primjene carinskih i drugih propisa.
Carinski prekršaj
Carinski prekršaj je svako kršenje ili pokušaj kršenja carinskih propisa. Za carinske prekršaje su propisane novčane kazne, a u težim slučajevima može doći i do oduzimanja robe.
Preferencijalno porijeklo robe
Roba koja ima preferencijalno porijeklo iz određenih zemalja sa kojima BiH ima zaključene ugovore o slobodnoj trgovini, može biti oslobođena plaćanja carine ili se na nju primjenjuju snižene carinske stope. Kao dokaz o preferencijalnom porijeklu najčešće se koriste uvjerenja o kretanju robe EUR.1 ili izjave na fakturi.
Carinski postupci s ekonomskim učinkom
Ovo su posebni carinski postupci koji omogućavaju da se na carinskom području BiH obavljaju određene radnje sa stranom robom, a da se na nju ne plate uvozne dažbine, pod uslovom da će ta roba nakon obrade ili upotrebe biti ponovo izvezena. Najznačajniji postupci su:
- Carinsko skladištenje: Smještaj strane robe u carinsko skladište bez plaćanja dažbina.
- Unutrašnja obrada: Uvoz robe radi dorade, prerade ili obrade i njen ponovni izvoz.
- Obrada pod carinskom kontrolom: Uvoz robe koja se nakon prerade pušta u slobodan promet.
- Privremeni uvoz: Uvoz robe sa namjerom njenog ponovnog izvoza u nepromijenjenom stanju.
- Vanjska obrada: Privremeni izvoz domaće robe radi obrade u inostranstvu.
Carinska oslobađanja
Zakon o carinskoj politici BiH predviđa niz slučajeva u kojima se roba može osloboditi od plaćanja uvoznih dažbina. Neka od najčešćih oslobađanja odnose se na:
- Ličnu imovinu fizičkih lica koja se doseljavaju u BiH.
- Robu naslijeđenu u inostranstvu.
- Robu u ličnom prtljagu putnika do određene vrijednosti.
- Pošiljke zanemarive vrijednosti.
- Obrazovni, naučni i kulturni materijal.
Razumijevanje ovih ključnih pojmova je prvi korak ka uspješnom snalaženju u carinskim lavirintima Bosne i Hercegovine. U slučaju bilo kakvih nedoumica, preporučuje se konsultacija sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH ili angažovanje profesionalnog špeditera.
