Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, poznatiji kao Brexit, predstavljao je tektonsku promjenu u globalnoj ekonomiji i međunarodnim odnosima. Za Hrvatsku, kao članicu EU, ova promjena donijela je niz izazova i prilagodbi, posebno u segmentu uvoza i izvoza robe. Razumijevanje ovih promjena ključno je za sve sudionike u trgovini, od velikih poduzeća do pojedinaca.
Kada je Britanija Izašla iz Europske Unije?
Proces izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije bio je dugotrajan i složen. Referendum o članstvu održan je 23. lipnja 2016. godine, kada su se građani UK-a izjasnili za izlazak. Formalni postupak izlaska pokrenut je aktiviranjem članka 50. Ugovora o Europskoj uniji 29. ožujka 2017. godine.
Nakon godina pregovora, političkih previranja i odgađanja, Ujedinjeno Kraljevstvo je službeno napustilo Europsku uniju 31. siječnja 2020. godine. Međutim, tada je započelo prijelazno razdoblje koje je trajalo do 31. prosinca 2020. godine.
Tijekom tog razdoblja, UK je i dalje bilo dio jedinstvenog tržišta i carinske unije, što je omogućilo relativno nesmetanu trgovinu. Prave i značajne promjene na granici nastupile su 1. siječnja 2021. godine, kada je Ujedinjeno Kraljevstvo postalo “treća zemlja” u odnosu na EU, a time i na Hrvatsku.
Što Brexit Znači za Uvoz i Izvoz Robe Između Hrvatske i Velike Britanije?
Prije Brexita, trgovina između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva odvijala se unutar jedinstvenog tržišta Europske unije, što je značilo slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Nije bilo carinskih kontrola, carina niti potrebe za carinskim deklaracijama.
Roba se tretirala kao domaća. S 1. siječnjem 2021. godine, ta je era završila. Ujedinjeno Kraljevstvo je postalo treća zemlja, što je automatski uvelo carinske procedure, kontrole i, u mnogim slučajevima, carine i poreze.
Carinske Procedure i Dokumentacija
Za svaki uvoz i izvoz robe između Hrvatske i Velike Britanije sada su potrebne carinske deklaracije. To uključuje izvozne deklaracije (EX) za robu koja napušta EU i uvozne deklaracije (IM) za robu koja ulazi u EU. Poduzeća moraju imati EORI broj (Economic Operator Registration and Identification) kako bi mogla sudjelovati u međunarodnoj trgovini. Uz to, potrebna je opsežna dokumentacija: komercijalne fakture, pakirne liste, transportni dokumenti, te često i potvrde o podrijetlu robe (kako bi se iskoristile povlaštene carinske stope predviđene Sporazumom o trgovini i suradnji između EU i UK) te razne dozvole i certifikati, ovisno o vrsti robe (npr. sanitarni, fitosanitarni, veterinarski certifikati).
Kako je Brexit Utjecao na Razmjenu Roba Između Dvije Države?
Najizravniji utjecaj Brexita na razmjenu roba je značajno povećanje troškova i vremena. Carinske procedure zahtijevaju dodatno administrativno osoblje, carinske agente i softver. Svaka pošiljka mora proći carinsku kontrolu, što dovodi do zastoja na granicama i duljeg vremena isporuke.
Povećani su i troškovi transporta zbog duljih procedura i potrebe za dodatnom dokumentacijom. Za mnoge male i srednje poduzetnike, ovi dodatni troškovi i birokracija postali su prevelik teret, što je dovelo do smanjenja ili čak potpunog prekida trgovine s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Smanjenje Obujma Trgovine
Statistički podaci pokazuju jasan pad obujma trgovine između EU i UK nakon Brexita. Iako Sporazum o trgovini i suradnji predviđa nulte carine i kvote za većinu roba koje ispunjavaju pravila o podrijetlu, sama birokracija i dodatni troškovi odvraćaju mnoge.
Hrvatski izvoznici i uvoznici suočili su se s novim preprekama, što je rezultiralo smanjenjem protoka robe u oba smjera. Neki su se okrenuli drugim tržištima unutar EU ili trećim zemljama, dok su drugi morali apsorbirati dodatne troškove, što je utjecalo na njihovu profitabilnost.
Utjecaj na Kupce i Prodavače u Hrvatskoj
Za Prodavače (Izvoznike iz Hrvatske u UK)
Hrvatski izvoznici koji su prije Brexita lako plasirali svoje proizvode na britansko tržište sada se suočavaju s novim izazovima. Moraju razumjeti britanske uvozne propise, registrirati se za britanski PDV (ako prelaze određeni prag), te osigurati da njihovi proizvodi udovoljavaju britanskim standardima i certifikatima (npr. UKCA oznaka umjesto CE oznake za određene proizvode). Sve to povećava kompleksnost i troškove, smanjujući konkurentnost hrvatskih proizvoda na britanskom tržištu.
Za Kupce (Uvoznike u Hrvatsku iz UK)
Hrvatski kupci, bilo da su poduzeća ili pojedinci, sada se suočavaju s višim cijenama i duljim rokovima isporuke za robu iz Ujedinjenog Kraljevstva. Na cijenu proizvoda iz UK sada se dodaju carine (ako roba ne ispunjava uvjete za nultu carinu), hrvatski PDV (25%) i troškovi carinskog posredovanja.
Za pojedince koji naručuju robu putem interneta, to znači da će na pakete iz UK, čija vrijednost prelazi određene pragove, morati platiti carinu i PDV, što prije nije bio slučaj. Mnogi su se iznenadili kada su im paketi zadržani na carini uz zahtjev za dodatnim plaćanjem, što je rezultiralo neugodnim iskustvima i odustajanjem od kupnje.
Uvoz Automobila iz Velike Britanije: Prije i Poslije Brexita
Razlike razmjene robe prije Brexita i nakon izlaska Velike Britanije iz Europske Unije.
Prije Brexita: Jednostavnost Unutarnjeg Tržišta
Prije 1. siječnja 2021. godine, uvoz automobila iz Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatsku bio je relativno jednostavan proces, sličan kupnji automobila iz bilo koje druge članice EU. Nije bilo carinskih davanja, a PDV se plaćao u Hrvatskoj samo ako je automobil bio nov (manje od 6 mjeseci star ili manje od 6.000 km prijeđenih). Za rabljene automobile, PDV je već bio plaćen u UK, i nije se ponovno naplaćivao. Jedini dodatni trošak bio je Posebni porez na motorna vozila (PPMV) u Hrvatskoj, ovisno o emisiji CO2 i starosti vozila, te troškovi homologacije i registracije.
Poslije Brexita: Kompleksnost Treće Zemlje
Danas je uvoz automobila iz Velike Britanije u Hrvatsku znatno složeniji i skuplji. Automobili iz UK sada se tretiraju kao uvoz iz treće zemlje. To znači da se na kupovnu cijenu automobila dodaju:
- Carina: Standardna carina za automobile iznosi 10%, osim ako se ne dokaže da automobil ispunjava pravila o podrijetlu iz Sporazuma o trgovini i suradnji (što je često teško za rabljena vozila).
- Hrvatski PDV: Na ukupnu vrijednost (kupovna cijena + carina) obračunava se hrvatski PDV od 25%.
- Posebni porez na motorna vozila (PPMV): Kao i prije, plaća se PPMV ovisno o emisiji CO2 i starosti vozila.
- Homologacija: Potrebno je provesti postupak homologacije kako bi se potvrdilo da vozilo udovoljava EU standardima.
- Troškovi carinskog posredovanja: Angažiranje carinskog agenta je gotovo neizbježno.
Svi ovi troškovi značajno povećavaju konačnu cijenu automobila, čineći uvoz iz UK manje atraktivnim.
Dali se uopće može uvesti automobil iz Britanije u Hrvatsku ako je volan na desnoj strani?
Da, moguće je uvesti automobil s volanom na desnoj strani iz Velike Britanije u Hrvatsku, ali uz određene uvjete i potencijalne poteškoće. Europska unija, pa tako i Hrvatska, ne zabranjuje registraciju vozila s volanom na desnoj strani. Međutim, proces homologacije i registracije može biti složeniji.
Vozilo mora proći tehnički pregled i homologaciju kako bi se utvrdilo da udovoljava svim tehničkim propisima i sigurnosnim standardima EU. Iako je tehnički moguće, praktičnost i sigurnost vožnje vozila s desnim volanom na cestama s desnom stranom vožnje (kao što je u Hrvatskoj) često su upitni.
Pretjecanje, parkiranje i općenito snalaženje u prometu mogu biti znatno otežani. Također, treba uzeti u obzir da takva vozila često imaju nižu preprodajnu vrijednost na hrvatskom tržištu zbog specifičnosti volana.
Zaključak
Brexit je trajno promijenio trgovinske odnose između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva. Era slobodnog kretanja roba je završila, ustupivši mjesto kompleksnim carinskim procedurama, dodatnim troškovima i dužim rokovima isporuke.
Iako je Sporazum o trgovini i suradnji ublažio najgore scenarije izbjegavanjem većine carina, administrativni teret ostaje značajan. Hrvatski poduzetnici i potrošači morali su se prilagoditi novoj stvarnosti, što je često značilo više cijene, manji izbor i veću birokraciju. Iako je uvoz automobila, pa čak i onih s desnim volanom, tehnički moguć, ekonomska isplativost i praktičnost postali su upitni.
Brexit je tako postao jasan podsjetnik na prednosti članstva u jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji, te na kompleksnost koju donosi odvajanje od takvog sustava.
