Posljednjih tjedana, prizori kolona kamiona koji blokiraju granične prijelaze, posebno između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, postali su uobičajeni. Ovi zastoji, koji su značajno poremetili teretni promet na rubovima šengenskog prostora, nisu samo logistički problem, već su simptom dubljih promjena i tenzija unutar europskog transportnog sektora.
U pozadini ovih blokada leže nova pravila Europske unije, poznata kao “Paket mobilnosti”, koja su osmišljena kako bi regulirala tržište, ali su istovremeno izazvala snažne reakcije među prijevoznicima iz trećih zemalja.
Blokada granica kao odraz širih promjena
Blokade graničnih prijelaza, poput onih na prijelazima između BiH i Hrvatske, predstavljaju značajan izazov za regionalnu ekonomiju i međunarodnu trgovinu.
Kamioni, koji su žila kucavica modernog gospodarstva, stoje u kilometarskim kolonama, uzrokujući kašnjenja u isporukama, financijske gubitke i frustracije. Međutim, ovi prosvjedi nisu spontani. Oni su direktna reakcija na implementaciju novih pravila Europske unije koja se tiču cestovnog prijevoza, a koja su stupila na snagu s ciljem uspostavljanja pravednijih uvjeta na tržištu rada i suzbijanja nelojalne konkurencije.
Razumijevanje ovih pravila, kao i perspektiva svih uključenih strana, ključno je za sagledavanje cjelokupne situacije.
Pozadina problema: Novi propisi Europske unije i “Paket mobilnosti”
Srž problema leži u takozvanom “Paketu mobilnosti” (Mobility Package), nizu zakonodavnih akata koje je Europska unija usvojila s ciljem reforme sektora cestovnog prijevoza.
Ovaj paket, čija je implementacija započela postupno, donosi značajne promjene, posebno za prijevoznike iz trećih zemalja. Među ključnim odredbama su stroža pravila o kabotaži (prijevoz robe unutar jedne države članice EU-a od strane prijevoznika registriranog u drugoj državi), obvezni povratak kamiona u zemlju osnivanja tvrtke svakih osam tjedana, te nova pravila o upućivanju vozača koja osiguravaju da vozači iz trećih zemalja primaju plaću u skladu s propisima države članice u kojoj obavljaju prijevoz.
Cilj ovih mjera je poboljšati radne uvjete vozača, osigurati pravednu konkurenciju i smanjiti socijalni damping, odnosno praksu iskorištavanja jeftinije radne snage.
Teorija o nelojalnoj konkurenciji: Pogled iza kulisa (neprovjereno)
Jedna od teorija, iako neprovjerena i neslužbena, koja se često spominje u kontekstu ovih promjena, jest da su prijevoznici iz zemalja izvan EU-a nudili svoje usluge unutar Europske unije po znatno povoljnijim cijenama. Prema ovoj teoriji, plaćanja za te usluge često su se vršila isključivo prema zemljama izvan EU-a, čime su se izbjegavali porezi, doprinosi i strogi radni propisi koji vrijede unutar Unije. Na taj su način, navodno, stvarali nelojalnu konkurenciju prijevoznicima registriranima unutar EU-a, koji su morali poslovati pod znatno strožim i skupljim uvjetima.
Ova praksa, ako je postojala, omogućavala je prijevoznicima iz trećih zemalja da podbiju cijene, što je dugoročno ugrožavalo opstanak i profitabilnost europskih transportnih tvrtki, a istovremeno je otvaralo pitanja o radnim pravima i socijalnoj zaštiti vozača.
Reakcija Europske unije: Koraci prema pravednijem tržištu
Upravo je ova percepcija nelojalne konkurencije, uz želju za poboljšanjem radnih uvjeta vozača, bila jedan od glavnih pokretača za donošenje “Paketa mobilnosti”.
Europska unija je ovim paketom poduzela konkretne korake kako bi stvorila pravednije i transparentnije tržište cestovnog prijevoza. Stroža pravila o kabotaži, na primjer, ograničavaju broj operacija koje prijevoznik iz treće zemlje može obaviti unutar države članice nakon međunarodnog prijevoza, čime se sprječava da strani prijevoznici neograničeno posluju na domaćem tržištu.
Obavezni povratak kamiona u zemlju osnivanja tvrtke ima za cilj osigurati da tvrtke imaju stvarnu operativnu bazu u zemlji u kojoj su registrirane, a ne samo “poštanski sandučić”. Nadalje, pravila o upućivanju vozača osiguravaju da vozači koji rade u EU-u primaju plaću u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice u kojoj obavljaju prijevoz, čime se sprječava socijalni damping i osiguravaju bolji radni uvjeti.
Ove mjere predstavljaju jasan signal da EU želi zaštititi svoje tržište i radnike, osiguravajući da svi sudionici poštuju ista pravila igre.
Posljedice i budućnost: Izazovi prilagodbe
Implementacija “Paketa mobilnosti” donosi značajne posljedice, posebno za prijevoznike iz zemalja izvan EU-a. Oni se sada suočavaju s povećanim administrativnim teretom, višim operativnim troškovima i potrebom za prilagodbom svojih poslovnih modela. Blokade granica su jasan pokazatelj njihovog nezadovoljstva i otpora prema novim pravilima, koja vide kao diskriminatorna i štetna za njihovo poslovanje. S druge strane, prijevoznici unutar EU-a pozdravljaju ove mjere, nadajući se pravednijem tržištu i smanjenju nelojalne konkurencije.
Dugoročno, očekuje se da će se transportni sektor morati prilagoditi novim uvjetima. To bi moglo dovesti do konsolidacije tržišta, povećanja učinkovitosti i, potencijalno, do promjene u strukturi opskrbnih lanaca. Izazov će biti pronaći ravnotežu između zaštite interesa EU-a i održavanja dobrih trgovinskih odnosa sa susjednim zemljama.
Balansiranje interesa i put naprijed
Situacija s blokadama teretnog prometa na granicama šengenskog prostora složena je i višeslojna. Ona odražava fundamentalne promjene u europskom transportnom sektoru, potaknute željom Europske unije da uspostavi pravednije i održivije tržište. “Paket mobilnosti” je ambiciozan pokušaj rješavanja problema nelojalne konkurencije i socijalnog dampinga, ali istovremeno stvara značajne izazove za prijevoznike iz trećih zemalja.
Put naprijed zahtijevat će nastavak dijaloga, prilagodbu svih sudionika i, vjerojatno, daljnje usklađivanje propisa.
Cilj ostaje isti: osigurati učinkovit, siguran i pravedan cestovni prijevoz koji služi interesima svih, od vozača do potrošača, unutar i izvan Europske unije.
