Godišnji Pregled Vanjskotrgovinske Razmjene BiH

Godišnji Pregled Vanjskotrgovinske Razmjene BiH: Izazovi u 2024. i Znakovi Oporavka u 2025.

Sarajevo – Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2024. godini bila je obilježena usporavanjem ekonomske aktivnosti na ključnim izvoznim tržištima, što je dovelo do pada izvoza i istovremenog porasta uvoza, rezultirajući rekordnim vanjskotrgovinskim deficitom. Ipak, podaci za prvu polovicu 2025. godine unose optimizam, ukazujući na oporavak izvoznih aktivnosti i stabilizaciju trgovinskih tokova. Ovaj analitički pregled, baziran na zvaničnim statistikama, pruža uvid u ključne partnere, bilans razmjene i najvažnije trendove koji oblikuju ekonomsku sliku zemlje.

Sumorna 2024: Pad Izvoza i Produbljivanje Deficita

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u 2024. godini iznosio je 23,4 milijarde eura (oko 45,7 milijardi KM). Vrijednost izvoza zabilježila je pad od 3,64% u odnosu na prethodnu godinu, spustivši se na 8,5 milijardi eura (oko 16,5 milijardi KM). S druge strane, uvoz je porastao za 3,35%, dosegnuvši 14,9 milijardi eura (oko 29,2 milijarde KM).

Ova kretanja rezultirala su značajnim povećanjem vanjskotrgovinskog deficita, koji je u 2024. godini iznosio 6,4 milijarde eura (oko 12,6 milijardi KM), u poređenju sa 5,7 milijardi eura u 2023. godini. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 56,5%. Glavni uzrok pada izvoza leži u velikoj ovisnosti bosanskohercegovačke privrede o europskom tržištu, koje se i samo suočavalo s usporavanjem gospodarskih aktivnosti. Njemačka, kao najveće izvozno tržište BiH, bila je na rubu recesije, što se direktno odrazilo na narudžbe i izvozne aktivnosti domaćih kompanija.

Ključni Partneri: EU Dominira, Hrvatska na Vrhu

Europska unija ostaje nezaobilazan i dominantan partner Bosne i Hercegovine, na čije tržište se plasira čak 72,6% ukupnog bh. izvoza. Međutim, u 2024. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 3,21% u odnosu na prethodnu godinu.

Glavni vanjskotrgovinski partneri BiH u 2024. godini (po obimu razmjene):

  • Hrvatska: Sa ukupnim obimom razmjene od 4,2 milijarde eura, Hrvatska je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH.
  • Srbija: Zauzima drugo mjesto sa 12,85% učešća u ukupnoj razmjeni.
  • Njemačka: Iako je zabilježen pad izvoza, Njemačka ostaje treći najvažniji partner sa 11,04% udjela.
  • Slovenija: Na četvrtom je mjestu sa 8,57%.
  • Italija: Peti najznačajniji partner sa 7,59% udjela u ukupnoj razmjeni.

Zanimljivo je da BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa Austrijom, gdje pokrivenost uvoza izvozom iznosi 106%.

Struktura Razmjene: Energenti i Metali Vodeći Izvozni Aduti

Vodeći izvozni proizvodi Bosne i Hercegovine u 2024. godini bili su:

  • Izolirana žica: 350,4 miliona eura
  • Električna energija: 342,5 miliona eura
  • Željezne ili čelične konstrukcije: 289,9 miliona eura

Najveći pad zabilježen je upravo kod izvoza električne energije, čak 37%. S druge strane, na uvoznoj strani dominiraju:

  • Naftna ulja: 1,22 milijarde eura
  • Osobni automobili: 665 miliona eura
  • Lijekovi: 393,5 miliona eura

Najveći deficit tradicionalno bilježi agroindustrijski i prehrambeni sektor, koji je u 2024. godini dosegao 1,99 milijardi eura.

Trendovi u 2025: Znakovi Oporavka i Rasta

Podaci za prvu polovicu 2025. godine pokazuju ohrabrujuće trendove. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u periodu januar-juni 2025. iznosio je 23,6 milijardi KM, što je povećanje od 4,83% u odnosu na isti period prošle godine.

Izvoz je porastao za 5,42% na 8,65 milijardi KM, dok je uvoz zabilježio rast od 4,5% i iznosio 14,95 milijardi KM. Iako je deficit i dalje prisutan i iznosi 6,3 milijarde KM, primjetno je da izvoz raste brže od uvoza, što je pozitivan signal za privredu.

Oporavak je dijelom posljedica blagog industrijskog oživljavanja na tržištu EU, ali i povećane domaće potrošnje i nastavka infrastrukturnih projekata u BiH, što je dovelo do većeg uvoza repromaterijala i građevinskog materijala. U prvom polugodištu 2025. zabilježen je i značajan rast izvoza namjenske industrije od 31%.

Trgovina sa zemljama EU i dalje čini okosnicu razmjene, sa preko 66% učešća u ukupnom izvozu i gotovo 68% u uvozu. Suficit se i dalje ostvaruje u razmjeni sa Austrijom (pokrivenost 155,77%), Slovenijom (130,84%) i Hrvatskom (118,80%).

Zaključak: Oprezni Optimizam i Potreba za Strukturnim Promjenama

Nakon izazovne 2024. godine, koju je obilježila ovisnost o usporenoj europskoj ekonomiji, vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2025. godini pokazuje znakove vitalnosti. Oporavak izvoza u prvoj polovici godine daje razlog za oprezni optimizam, no strukturni problemi ostaju.

Visok vanjskotrgovinski deficit, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ukazuje na nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje i preveliku ovisnost o uvozu. Za poslovnu zajednicu, ovo predstavlja i izazov i priliku. Diverzifikacija izvoznih tržišta, supstitucija uvoza domaćim proizvodima tamo gdje je to moguće, te ulaganje u proizvode više dodane vrijednosti ključni su koraci za dugoročno održiv i stabilan ekonomski rast.

Vjetrovi oporavka sa ključnih emitivnih tržišta daju nadu, ali istinska snaga bosanskohercegovačke privrede ležat će u njenoj sposobnosti da se prilagodi, inovira i smanji strukturnu ovisnost, pretvarajući trenutne izazove u temelje za budući prosperitet.

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)