Uvoz.info

Kategorija: Uvoz u Hrvatsku

  • Brodski transport: Žila kucavica globalne trgovine i ulazna vrata Hrvatske

    Brodski transport: Žila kucavica globalne trgovine i ulazna vrata Hrvatske

    Brodski (pomorski) transport predstavlja kralježnicu međunarodne trgovine, prenoseći više od 80% ukupnog volumena svjetske robne razmjene. Za Hrvatsku, kao pomorsku zemlju duboko integriranu u europske opskrbne lance, ovaj vid transporta nije samo logistička opcija, već strateška nužnost. On povezuje domaće i regionalno tržište s dalekim proizvodnim silama poput Kine, SAD-a, Južne Koreje i Indije.

    Ekonomičnost nasuprot brzini: Temeljne karakteristike

    Ključna odlika pomorskog transporta je ekonomija razmjera. Moderni kontejnerski brodovi mogu prevesti preko 20.000 TEU (jedinica ekvivalenta kontejnera od 20 stopa) odjednom. Zbog tog ogromnog kapaciteta, brodski transport nudi najnižu cijenu po jedinici mjere u usporedbi s cestovnim, željezničkim ili zračnim prijevozom. To ga čini idealnim za:

    • Sirovine (nafta, ruda, žitarice).
    • Robe široke potrošnje niske i srednje vrijednosti (odjeća, obuća, igračke).
    • Tešku industrijsku opremu i vozila.

    Međutim, niska cijena dolazi uz “cijenu” vremena. Ovo je najsporija vrsta transporta. Tranzitno vrijeme (Transit Time) kontejnera iz glavnih kineskih luka (npr. Shanghai, Ningbo) do Jadrana obično iznosi između 30 i 45 dana, ovisno o ruti, broju usputnih luka i eventualnim gužvama u pretovarnim čvorištima.

    Strateške luke u RH: Rijeka i Ploče

    Hrvatska ima geografsku prednost jer Jadransko more duboko zadire u europsko kopno, što ga čini najkraćim putem za robu iz Azije prema Srednjoj Europi.

    • Luka Rijeka: Najveća hrvatska luka i glavna ulazna točka za kontejnerski promet. Preko kontejnerskog terminala na Brajdici, Rijeka opskrbljuje ne samo Hrvatsku, već i Mađarsku, Srbiju, Češku i Slovačku.
    • Luka Ploče: Od vitalnog značaja za gospodarstvo Bosne i Hercegovine te južnog dijela Hrvatske. Luka Ploče je tradicionalno usmjerena na rasute terete, ali bilježi rast i u kontejnerskom prometu, nudeći alternativni pravac za regionalna tržišta.

    Temeljni dokument: Teretnica (Bill of Lading)

    U svijetu pomorskog transporta, Bill of Lading (B/L) ili Teretnica je najvažniji dokument. Ona nije samo potvrda o prijevozu, već ima tri ključne pravne funkcije:

    1. Potvrda o primitku robe: Dokaz da je brodar preuzeo robu u određenom stanju.
    2. Ugovor o prijevozu: Definira uvjete pod kojima se roba prevozi.
    3. Vlasnički dokument (Document of Title): Ovo je najvažnija funkcija. Onaj tko posjeduje originalnu teretnicu (ili je na njoj imenovan), vlasnik je robe. Bez predočenja originalne teretnice brodar neće izdati robu primatelju u luci odredišta.

    Detaljan vodič kroz carinske procedure pri uvozu u RH

    Kada roba brodom stiže iz “trećih zemalja” (zemlje izvan EU) u Hrvatsku, ona je pod strogim carinskim nadzorom. Postupak je formaliziran kako bi se osigurala naplata davanja i sigurnost proizvoda. Slijedi prikaz procesa korak po korak:

    1. Ulazna sažeta deklaracija (ENS)

    Još prije nego što se roba ukrca na brod u polaznoj luci ili najmanje 24 sata prije dolaska u luku EU, brodar mora podnijeti Ulaznu sažetu deklaraciju carinskom sustavu. Svrha je provođenje sigurnosne analize rizika prije dolaska robe.

    2. Dolazak broda i Manifest

    Po dolasku broda u luku (npr. Rijeka), zapovjednik broda podnosi Teretni manifest – popis sve robe na brodu, koji Carina uspoređuje s najavama.

    3. Privremeni smještaj

    Nakon iskrcaja, kontejneri se smještaju na lučki terminal u status privremenog smještaja. Roba ovdje može stajati maksimalno 90 dana pod carinskim nadzorom, ali davanja još nisu plaćena.

    4. Podnošenje carinske deklaracije (HRA sustav)

    Špediter u ime uvoznika podnosi deklaraciju u sustav Carinske uprave RH. Najčešći postupci su:

    • Puštanje u slobodan promet (Uvoz): Plaćanje carine i PDV-a, roba ostaje u EU.
    • Tranzit (T1): Roba se prevozi u drugu zemlju (npr. BiH) gdje će se ocariniti.

    5. Potrebna dokumentacija

    Uz deklaraciju se prilažu:

    • Komercijalna faktura (Invoice).
    • Bill of Lading (Teretnica).
    • Packing list (Tovarna lista).
    • Specifični certifikati (ovisno o vrsti robe).

    6. Carinska kontrola (Kanali)

    Sustav analize rizika dodjeljuje boju kanala:

    • Zeleni: Automatsko puštanje robe.
    • Žuti: Dokumentarna kontrola (provjera papira).
    • Crveni: Fizički pregled robe (otvaranje kontejnera).

    7. Obračun davanja i puštanje robe

    Carinska vrijednost (osnovica) čini zbroj vrijednosti robe, transporta do luke EU i osiguranja. Na to se obračunava carina (ovisno o TARIC oznaci) i PDV (25%). Nakon plaćanja duga, roba dobiva status robe Zajednice i može napustiti luku.

    Razumijevanje ovih procedura i pravovremena priprema dokumentacije ključni su za izbjegavanje visokih troškova ležarine i zastoja u opskrbnom lancu.

  • Sve o zračnom transportu i carini u Republici Hrvatskoj

    Sve o zračnom transportu i carini u Republici Hrvatskoj

    Zračni transport (Air Freight) predstavlja najbrži, najsigurniji, ali i cjenovno najzahtjevniji oblik prijevoza robe. U Republici Hrvatskoj, s obzirom na članstvo u Europskoj uniji, ovaj proces je usklađen s carinskim zakonodavstvom EU (Carinski zakonik Unije – UCC), no posjeduje specifičnosti vezane uz lokalnu logistiku, prvenstveno putem glavnog čvorišta – Zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu.

    U nastavku detaljno objašnjavamo proces zračnog transporta, ključni dokument Air Waybill (AWB) te carinske procedure pri uvozu i izvozu.

    Osnove zračnog transporta u Hrvatskoj

    Zračni transport u Hrvatskoj najčešće se koristi za robu visoke vrijednosti, farmaceutske proizvode, hitne rezervne dijelove te pokvarljivu robu. Ključni sudionici u ovom lancu su:

    • Pošiljatelj (Shipper): Vlasnik robe koji inicira slanje.
    • Otpremnik (Freight Forwarder / Špediter): Ključna karika koja organizira prijevoz, rezervira prostor na avionu i priprema carinsku dokumentaciju.
    • Zrakoplovna kompanija (Carrier): Tvrtka koja fizički prevozi robu (npr. Croatia Airlines, Lufthansa, DHL, Turkish Cargo).
    • Handling agent: Služba u zračnoj luci zadužena za fizičku manipulaciju robom (istovar, utovar, skladištenje na terminalu).
    • Carinska uprava RH: Tijelo koje nadzire ulaz i izlaz robe te naplatu davanja.

    Air Waybill (AWB) – Najvažniji dokument

    Air Waybill (AWB) ili zračni tovarni list je temeljni dokument u zračnom prometu. On funkcionira kao ugovor o prijevozu između pošiljatelja i zrakoplovne kompanije.

    Ključne karakteristike AWB-a:

    • Neprenosivost (Non-negotiable): Za razliku od pomorskog tovarnog lista (Bill of Lading), AWB ne predstavlja vlasnički list (ne prenosi vlasništvo samim dokumentom), već služi kao dokaz da je roba zaprimljena na prijevoz.
    • Praćenje pošiljke (Tracking): Svaki AWB sadrži jedinstveni broj od 11 znamenki (npr. 172-12345678). Prve tri znamenke su kod avio kompanije, što omogućuje digitalno praćenje statusa pošiljke u realnom vremenu.

    Vrste AWB-a:

    1. MAWB (Master Air Waybill): Izdaje ga avio kompanija špediteru. Pokriva cjelokupni teret koji se šalje na tom letu za tog špeditera.
    2. HAWB (House Air Waybill): Izdaje ga špediter krajnjem klijentu (stvarnom uvozniku/izvozniku). Koristi se kod zbirnog transporta (consolidation).

    Postupak uvoznog carinjenja u zračnom prometu

    Kada roba sleti u Hrvatsku (najčešće Zagreb – LDZA), postupak mora biti brz. Roba se ne smije dugo zadržavati na aerodromu zbog visokih troškova “ležarine”.

    Korak 1: Dolazak i privremeni smještaj

    Nakon slijetanja aviona, roba se prebacuje u carinsko skladište (Cargo terminal). Podnosi se Deklaracija za privremeni smještaj. Roba se pregledava radi eventualnih oštećenja ambalaže.

    Korak 2: Dokumentacija i inspekcije

    Ovlašteni carinski otpremnik (špediter) prikuplja dokumentaciju:

    • AWB (Original ili e-AWB).
    • Komercijalna faktura (Commercial Invoice).
    • Packing list (Specifikacija robe).
    • EORI broj uvoznika.

    Napomena: Ako uvozite robu koja podliježe inspekcijama (hrana, bilje, lijekovi), sanitarni ili veterinarski inspektori moraju pregledati robu na terminalu prije carinjenja.

    Korak 3: Carinska deklaracija i obračun davanja

    Špediter elektroničkim putem šalje uvoznu deklaraciju u sustav Carinske uprave (HRAIS). Sustav automatski analizira rizik. Osnovica za obračun davanja u zračnom prometu računa se na sljedeći način:

    1. Carinska vrijednost = Cijena robe + Trošak avio prijevoza + Osiguranje

    2. Iznos Carine = Carinska vrijednost × Carinska stopa (prema TARIC-u)

    3. PDV (25%) = (Carinska vrijednost + Iznos carine + Troškovi manipulacije u RH) × 0,25

    Korak 4: Puštanje robe (Release)

    Nakon uplate carinskog duga i PDV-a, Carina pušta robu u slobodan promet. Špediter organizira preuzimanje robe sa skladišta i dostavu cestovnim putem do vrata primatelja.

    Postupak izvoznog carinjenja

    Kod izvoza robe avionom iz Hrvatske, naglasak je na sigurnosti (Security):

    1. Rezervacija (Booking): Špediter rezervira mjesto na letu.
    2. Sigurnosni pregled (X-Ray): Sva roba mora proći rendgenski pregled kako bi dobila status “Secure for Passenger/Cargo Aircraft”.
    3. Izvozna deklaracija (ECS): Špediter podnosi elektronsku izvoznu deklaraciju. Nakon odobrenja Carine, roba se može utovariti.
    4. Utovar: Roba se slaže na avio-palete (ULD) i ukrcava u zrakoplov.

    Specifičnost: Naplativa težina (Chargeable Weight)

    Važno je napomenuti da u zračnom transportu “težina” nije uvijek ono što vaga pokaže. Avio kompanije naplaćuju vozarinu prema onoj težini koja je veća: stvarna bruto težina ili volumenska težina.

    Formula za izračun volumenske težine u zračnom cargo transportu je:

    (Dužina x Širina x Visina u cm) / 6000

    To znači da ako šaljete laganu robu koja zauzima puno mjesta (npr. stiropor ili tekstil), vozarinu ćete platiti prema volumenu, a ne prema stvarnim kilogramima.

  • Detaljan vodič kroz carinske postupke u poštanskom prometu RH

    Detaljan vodič kroz carinske postupke u poštanskom prometu RH

    Kupovina “na klik” postala je naša svakodnevica, ali trenutak kada pošiljka prijeđe hrvatsku granicu često je trenutak istine. Je li paket zapeo? Hoću li platiti više nego što roba vrijedi? Zašto mi traže račun ako je pisalo “Free Shipping”?

    Da bismo razumjeli ovaj sustav, istražili smo složeni mehanizam Carinske uprave RH i Hrvatske pošte (te kurirskih službi), koji je doživio tektonske promjene 1. srpnja 2021. godine ukidanjem olakšice za male pošiljke. Evo što se točno događa iza vrata sortirnih centara i zakona.

    Dva svijeta: Unija vs. Treće zemlje

    Prva i najvažnija točka trijaže je porijeklo pošiljke. Carinski sustav razlikuje dva potpuno odvojena toka:

    A) Pošiljke unutar Europske unije (Intra-EU promet)

    Ako naručujete iz Njemačke, Poljske, Italije ili bilo koje druge članice EU, nalazite se u zoni slobodnog kretanja roba.

    • Procedura: Na ovim pošiljkama nema carinskog nadzora u klasičnom smislu. Nema zaustavljanja radi obračuna poreza jer je PDV već plaćen u zemlji polaska (ili ga je prodavatelj obračunao po hrvatskoj stopi).
    • Kontrola: Carina i dalje ima pravo kontrolirati ove pošiljke, ali isključivo radi sigurnosti i zabrana (droga, oružje, kulturna dobra).
    • Rezultat: Paket u pravilu stiže direktno na vrata bez dodatnih troškova.

    B) Pošiljke iz trećih zemalja (Extra-EU promet)

    Ovo je ključna zona za sve koji naručuju iz Kine (AliExpress, Temu, Shein), SAD-a, Velike Britanije, BiH ili Srbije.

    • Pravilo: Svaka pošiljka koja ulazi u carinsko područje Unije, bez obzira na vrijednost, podliježe carinskom nadzoru i obračunu PDV-a.

    Sustav IOSS: Kako platiti manje troškova?

    Od srpnja 2021. ukinuta je granica od 22 EUR za oslobođenje od poreza. Kako bi se spriječio kolaps, uveden je sustav IOSS (Import One-Stop Shop).

    • Scenarij IOSS (Idealni scenarij): Kupujete na velikoj platformi (npr. AliExpress). Pri plaćanju piše “VAT included”. Prodavatelj naplaćuje hrvatski PDV odmah. Kada paket dođe u HR, sustav vidi da je porez plaćen i paket prolazi automatski, bez naplate kod uručenja.
    • Scenarij bez IOSS-a: Kupujete od manjeg prodavatelja koji nije u sustavu. Plaćate samo cijenu robe. Kada paket stigne u Novi sortirni centar u Velikoj Gorici, Carina ga zaustavlja, provodi postupak i naplaćuje PDV + troškove postupka prije uručenja.

    Carinske procedure prema vrijednosti robe

    Carina i pošta dijele pošiljke u tri kategorije koje određuju vaš konačni trošak:

    Kategorija 1: Roba vrijednosti do 150 EUR

    • Davanja: Plaća se samo PDV (25%). Oslobođeno je carine.
    • Procedura (H7 deklaracija): Hrvatska pošta ili kurir podnose skraćenu deklaraciju u vaše ime.
    • Skriveni trošak: Iako nema carine, pošta/kurir naplaćuju uslugu podnošenja deklaracije (tzv. “kontrolni pregled” ili “posredovanje”). Taj trošak može iznositi od nekoliko eura do desetak eura.

    Kategorija 2: Roba vrijednosti veće od 150 EUR

    • Davanja: Plaća se Carina + PDV.
    • Procedura (H1 deklaracija): Ovo je puni carinski postupak. Roba se mora svrstati u tarifni broj. Troškovi špedicije su ovdje znatno veći.
    • Primjer: Na cijenu robe dodaje se cijena poštarine, na taj zbroj se obračunava carina (stopa ovisi o vrsti robe), a na sve to zajedno se obračunava 25% PDV-a.

    Kategorija 3: Privatne pošiljke (Pokloni)

    Ako vam fizička osoba šalje paket bez naknade (poklon), limit je 45 EUR. Do te vrijednosti pošiljka je oslobođena carine i PDV-a. Iznad toga se plaćaju davanja.

    Kontrola sadržaja i “Lov na lažnjake”

    Što se događa u sortirnici? Proces uključuje nekoliko koraka:

    1. Rendgen i analiza rizika: Većina paketa prolazi kroz skener. Sustav izdvaja sumnjive pakete (npr. sumnjiv opis, nelogična težina).
    2. Provjera vrijednosti: Ako na paketu piše “Gift” ili nerealno niska cijena, paket ide u “žutu traku”. Dobivate poziv (PCP) da dostavite račun ili izvod plaćanja. Carina ima pravo procijeniti vrijednost ako posumnja u vjerodostojnost dokumenata.
    3. Intelektualno vlasništvo: Ako naručite krivotvorene tenisice ili torbe, a carinik posumnja da je riječ o “lažnjaku”, paket se zaustavlja. Kontaktira se nositelj brenda. Ako se potvrdi da je roba krivotvorena, ona se uništava, a kupac ostaje i bez robe i bez novca.

    Zabrane i ograničenja: Što ne smijete naručivati?

    Mnogi građani nisu svjesni strogih zabrana u poštanskom prometu:

    • Lijekovi: Strogo zabranjen uvoz lijekova za fizičke osobe poštanskim putem (čak i iz EU ako pošiljatelj nije ovlašten). Pošiljke se vraćaju ili oduzimaju.
    • Dodaci prehrani: Dozvoljeni, ali mogu biti predmet inspekcijskog nadzora ako postoji sumnja da sadrže zabranjene tvari.
    • Duhan i alkohol: Podliježu trošarinama i posebnim procedurama koje su za fizičke osobe najčešće neisplative i komplicirane.

    Zaključak: Kako izbjeći probleme?

    Sustav je automatiziran, ali strog. Evo tri ključna savjeta za bezbrižan uvoz:

    1. Koristite IOSS: Kupujte tamo gdje je PDV već obračunat pri plaćanju. To smanjuje rizik od dodatnih naknada pošte.
    2. Pazite na granicu od 150 EUR: Ako pređete ovaj iznos, ulazite u zonu naplate carine i skuplje špedicije. Bolje je podijeliti narudžbu na dva manja paketa.
    3. Čuvajte račune: Uvijek imajte spreman PDF računa ili transakcije u slučaju da carina zatraži dokaz o stvarnoj plaćenoj cijeni.
  • Sve o uvozu robe u Republiku Hrvatsku: Postupci, Carine i Zakoni

    Sve o uvozu robe u Republiku Hrvatsku: Postupci, Carine i Zakoni

    Uvoz roba i dobara u Republiku Hrvatsku je složen proces koji primarno ovisi o porijeklu robe. Budući da je Hrvatska punopravna članica Europske unije, ona je dio jedinstvenog tržišta i carinske unije, što definira pravila igre. U ovom vodiču detaljno objašnjavamo procedure, razlike u transportu i porezni tretman.

    Temeljna razlika: Unos (EU) vs. Uvoz (Treće zemlje)

    Prije početka bilo kakve trgovine, najvažnije je razumjeti terminološku i pravnu razliku:

    • UNOS (Robna razmjena unutar EU): Kada kupujete robu iz Njemačke, Italije, Slovenije ili bilo koje druge članice EU, to se ne smatra uvozom, već stjecanjem dobara unutar Zajednice. Nema carine i nema carinskog nadzora na granici. Roba putuje slobodno, a glavni fokus je na ispravnom obračunu PDV-a.
    • UVOZ (Robna razmjena s trećim zemljama): Kada roba dolazi iz Kine, SAD-a, Bosne i Hercegovine, Srbije, Velike Britanije ili bilo koje druge zemlje izvan EU, to je uvoz. Roba mora proći carinski postupak, mora se podnijeti deklaracija te platiti uvozna davanja.

    Zakonski okvir i potrebna dokumentacija

    Za legalan uvoz u Hrvatsku, poduzetnici moraju poslovati u skladu sa sljedećim propisima:

    • Carinski zakonik Unije (UCC): Krovni zakon koji vrijedi na razini cijele EU.
    • Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva EU: Nacionalni propis Republike Hrvatske.
    • Zakon o PDV-u i Zakon o trošarinama: Definiraju porezna davanja.

    Što je EORI broj?

    Svaka tvrtka ili obrt koji želi uvoziti ili izvoziti mora posjedovati EORI broj (Economic Operator Registration and Identification). Njega izdaje Carinska uprava RH, jedinstven je za cijelu Europsku uniju i nužan je za identifikaciju u carinskom sustavu.

    Postupak uvoza roba (Korak po korak)

    Procedura uvoza iz trećih zemalja odvija se u nekoliko ključnih faza:

    1. Priprema dokumentacije: Prije dolaska robe morate imati komercijalnu fakturu (račun), prijevoznu ispravu, pakirnu listu i, vrlo važno, dokaz o podrijetlu robe (npr. EUR.1 obrazac).
    2. Prijava carini: Po dolasku na granicu EU, roba se prijavljuje carinskim tijelima.
    3. Podnošenje carinske deklaracije (HRAIS): U Hrvatskoj se ovo obavlja elektroničkim putem. U većini slučajeva, ovaj korak u vaše ime radi ovlašteni otpremnik (špediter).
    4. Pregled robe: Carina može odlučiti pregledati samo dokumentaciju ili izvršiti fizički pregled robe.
    5. Obračun i plaćanje duga: Nakon što carina izda rješenje o iznosu carine i PDV-a, te se isti podmire, roba se pušta u slobodan promet.

    Razlike prema vrsti transporta

    Logistika i dokumentacija značajno se razlikuju ovisno o načinu na koji roba stiže u Hrvatsku:

    Cestovni (drumski) prijevoz

    Ovo je najčešći oblik za uvoz iz susjednih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora). Glavni prateći dokument je CMR (Međunarodni tovarni list). Roba se mora prijaviti na prvoj ulaznoj točki u EU. Ako roba samo prolazi kroz Hrvatsku do druge zemlje, koristi se provozni postupak (T1).

    Brodski (pomorski) transport

    Koristi se za velike količine robe iz dalekih tržišta (Kina, SAD). Glavne ulazne luke su Rijeka i Ploče. Temeljni dokument je Bill of Lading (Teretnica). Iako je ovo najsporija vrsta transporta, cijena po jedinici mjere je najniža.

    Avio transport

    Koristi se za hitne pošiljke, skupu elektroniku ili kvarljivu robu. Glavni hub je Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, a dokument je Air Waybill (AWB). Carinjenje je ovdje najbrže, ali je transport najskuplji.

    Poštanski promet

    Za manje pošiljke (e-trgovina). Važno je znati da od 1. srpnja 2021. u EU više nema oslobođenja od PDV-a za pošiljke male vrijednosti (do 22 EUR). Sada se PDV plaća na sve pošiljke koje dolaze izvan EU. Za pakete do 150 EUR koristi se pojednostavljena H7 deklaracija.

    Carinske stope i PDV

    Ukupni trošak uvoza sastoji se od carine, PDV-a i eventualnih trošarina.

    • Carina: Ovisi o Tarifnom broju robe (HS Code). Provjera stopa vrši se u sustavu TARIC. Stope mogu biti 0% (npr. za IT opremu) pa sve do visokih postotaka za tekstil, obuću ili hranu.
    • PDV (Porez na dodanu vrijednost): Opća stopa u Hrvatskoj iznosi 25%. Osnovica za obračun PDV-a je: Vrijednost robe + Trošak prijevoza + Iznos carine.

    Napomena: Tvrtke mogu zatražiti odobrenje za obračunski PDV pri uvozu, što im omogućuje da porez ne plaćaju fizički pri uvozu, već ga samo knjigovodstveno obračunaju, što značajno pomaže likvidnosti.

    Države s kojima Hrvatska ima posebne uvjete (Preferencijalni tretman)

    Zahvaljujući članstvu u EU, Hrvatska koristi pogodnosti brojnih ugovora o slobodnoj trgovini. Ako dokažete preferencijalno podrijetlo robe (uz EUR.1 obrazac ili izjavu na računu), carina može biti 0% ili snižena.

    • Zemlje regije (CEFTA/SSP): Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo. Uvoz većine proizvoda iz ovih zemalja je bez carine.
    • EFTA zemlje: Švicarska, Norveška, Island, Lihtenštajn.
    • Turska: Carinska unija s EU (koristi se A.TR obrazac).
    • Ujedinjeno Kraljevstvo: Sporazum nakon Brexita omogućuje trgovinu bez carina uz dokaz o porijeklu.
    • Ostali važni partneri: Kanada (CETA), Japan, Južna Koreja.

    S druge strane, za uvoz iz Kine i SAD-a (koji nemaju preferencijalne ugovore s EU) plaća se puna carinska stopa, a za određene proizvode mogu postojati i dodatne antidampinške pristojbe.

    Zaključak

    Uvoz u Republiku Hrvatsku zahtijeva preciznost i dobro planiranje. Ključ uspjeha leži u angažiranju pouzdanog špeditera, ispravnom svrstavanju robe u carinsku tarifu i osiguravanju dokaza o podrijetlu kako bi se iskoristile niže carinske stope. Dobro poznavanje razlike između unosa i uvoza te priprema financija za plaćanje PDV-a spriječit će nepotrebna zadržavanja robe i neplanirane troškove.