Kategorija: Uvoz u BiH

  • Ukinute carine na uvoz električnih automobila u BiH – što donosi nova Odluka?

    Ukinute carine na uvoz električnih automobila u BiH – što donosi nova Odluka?

    Od 2024. godine Bosna i Hercegovina primjenjuje značajnu pogodnost za sve građane i pravne osobe koje žele uvesti električni automobil. Prema odluci Vijeća ministara BiH, ukinute su carine na uvoz potpuno električnih vozila, a ova mjera ostaje na snazi do kraja 2025. godine.

    Što konkretno znači ukidanje carina?

    Ranije su građani BiH pri uvozu električnog vozila iz inozemstva morali plaćati:

    • Carinu (10% vrijednosti vozila)
    • PDV (17%)
    • Trošarine (ovisno o snazi motora i vrijednosti vozila)

    S novom Odlukom, carina se u potpunosti ukida, dok se PDV i eventualne druge takse i dalje obračunavaju prema važećim propisima. To znači da će električni automobil biti značajno jeftiniji za krajnjeg kupca, osobito ako se radi o novijim i skupljim modelima.

    Primjer uštede

    Ako građanin uvozi električni automobil čija je vrijednost 40.000 KM, prethodno bi morao platiti dodatnih 4.000 KM carine. Zahvaljujući ukidanju carina, ova stavka se potpuno briše, što predstavlja izravnu uštedu od 10%.

    Do kada vrijedi ova mjera?

    Odluka o ukidanju carina na uvoz električnih automobila vrijedi do 31. prosinca 2025. godine. Iako postoji mogućnost da se ova mjera produži i u narednim godinama, za sada nema službene potvrde o nastavku važenja nakon tog datuma.

    Važna napomena: Hibridi nisu uključeni

    Odluka se ne odnosi na hibridna vozila, uključujući:

    • Mild hybrid (MHEV)
    • Full hybrid (HEV)
    • Plug-in hybrid (PHEV)

    Za ovu kategoriju vozila i dalje se obračunavaju sve uvozne dažbine, uključujući carinu. Dakle, povlašteni uvoz vrijedi isključivo za 100% električna vozila, poznata i kao BEV (Battery Electric Vehicle).

    Tko ima pravo na povlašteni uvoz?

    Povlašteni uvoz mogu koristiti:

    • Fizičke osobe – građani BiH koji osobno uvoze vozilo za vlastite potrebe
    • Pravne osobe – tvrtke, obrti i udruge koje kupuju električna vozila za poslovnu upotrebu

    Postupak uvoza ostaje isti, no carinska tarifa za električna vozila se obračunava sa stopom 0%.

    Cilj mjere: Poticanje zelene mobilnosti

    Ova Odluka dio je šire strategije poticanja korištenja ekološki prihvatljivih vozila. Iako infrastruktura za punjenje još uvijek nije dovoljno razvijena u svim dijelovima BiH, ukidanje carina je korak u pravom smjeru ka:

    • smanjenju zagađenja zraka,
    • smanjenju emisije CO₂,
    • usklađivanju s europskim zelenim politikama.

    Zaključak

    Ukoliko planirate kupovinu električnog vozila iz EU ili drugih zemalja, 2024. i 2025. godina su idealne za takvu investiciju. Ušteda od 10% na carini može biti ključna za mnoge kupce, osobito u kombinaciji s rastućom ponudom rabljenih električnih vozila u Europi.

    Važno je zapamtiti da ova mjera ne uključuje hibridna vozila, te da je njeno trajanje ograničeno – stoga preporučujemo da iskoristite ovu priliku dok još vrijedi.

  • Carinski uredi u Bosni i Hercegovini

    Carinski uredi u Bosni i Hercegovini

    Za građane i poduzeća koja se bave uvozom, izvozom ili drugim carinskim poslovima, važno je poznavati lokacije i kontakte carinskih ureda u Bosni i Hercegovini. U nastavku donosimo pregled glavnih carinskih ureda, njihovih adresa, kontakt informacija, radnog vremena i nadležnosti.

    Regionalni Centri u BiH

    Mapa BiH
    S
    Regionalni Centar Sarajevo
    Adresa: Zmaja od Bosne 47b, 71000 Sarajevo
    Tel: 033 246-001
    Fax: 033 246-017
    Carinske Ispostave
    10902 Carinska ispostava Sarajevo
    96016 Carinska ispostava Višegrad
    10402 Carinska ispostava Zenica
    10407 Carinska ispostava Visoko
    10501 Carinska ispostava Goražde
    10608 Carinska ispostava Kiseljak
    91049 Carinska ispostava Sokolac
    10408 Carinski referat Slobodna zona Visoko
    10908 Carinski referat Slobodna zona Sarajevo
    10904 Carinska ispostava Aerodrom Sarajevo
    Više info
    M
    Regionalni Centar Mostar
    Adresa: Rodoč bb, 88000 Mostar
    Tel: 036 350-177
    Fax: 036 350-171
    Carinske Ispostave
    10701 Carinska ispostava Mostar
    10706 Carinska ispostava Čapljina
    95010 Carinska ispostava Trebinje
    10801 Carinska ispostava Grude
    10003 Carinska ispostava Tomislavgrad
    10802 Carinska ispostava Ljubuški
    10001 Carinska ispostava Livno
    10601 Carinska ispostava Travnik
    10705 Carinski referat Slobodna zona Mostar
    10704 Carinska ispostava Aerodrom Mostar
    Više info
    B
    Regionalni Centar Banja Luka
    Adresa: Dr. Mladena Stojanovića 7, 78000 Banja Luka
    Tel: 051 312-009
    Fax: 051 301-130
    Carinske Ispostave
    94013 Carinska ispostava Banja Luka
    10102 Carinska ispostava Bihać
    10106 Carinska ispostava Velika Kladuša
    94021 Carinska ispostava Gradiška
    92029 Carinska ispostava Novi Grad
    98086 Carinska ispostava Šamac
    98035 Carinska ispostava Brod
    92045 Carinska ispostava Prijedor
    94080 Carinska ispostava Aerodrom Banja Luka
    Više info
    T
    Regionalni Centar Tuzla
    Adresa: Mitra Trifunovića Uče 161, 75000 Tuzla
    Tel: 035 368-046
    Fax: 035 368-007
    Carinske Ispostave
    10301 Carinska ispostava Tuzla
    10201 Carinska ispostava Orašje
    97039 Carinska ispostava Brčko
    97012 Carinska ispostava Bijeljina
    93017 Carinska ispostava Zvornik
    98019 Carinska ispostava Doboj
    10406 Carinska ispostava Tešanj
    10305 Carinski referat Slobodna zona Tuzla
    10304 Carinska ispostava Aerodrom Tuzla
    Više info

    Središnji ured Uprave za indirektno oporezivanje (UIO)

    • Adresa: Bana dr Todora Lazarevića bb, 78000 Banja Luka
    • Telefon: +387 51 335 131
    • Fax: +387 51 335 101
    • Email: info@uino.gov.ba
    • Web: www.uino.gov.ba

    Regionalni centar Banja Luka

    • Adresa: Mladena Stojanovića 7, 78000 Banja Luka
    • Telefon: +387 51 312 009
    • Fax: +387 51 301 130
    • Email: info@uino.gov.ba

    Regionalni centar Mostar

    • Adresa: Rodoč bb, 88000 Mostar
    • Telefon: +387 36 350 177
    • Fax: +387 36 350 171
    • Email: info@uino.gov.ba

    Regionalni centar Sarajevo

    • Adresa: Zmaja od Bosne 47b, 71000 Sarajevo
    • Telefon: +387 33 246 001
    • Fax: +387 33 246 017
    • Email: info@uino.gov.ba

    Regionalni centar Tuzla

    • Adresa: Mitra Trifunovića Uče 161, 75000 Tuzla
    • Telefon: +387 35 368 046
    • Fax: +387 35 368 007
    • Email: info@uino.gov.ba

    Glavni granični carinski referati

    LokacijaTelefonRadno vrijeme
    GP Vardište058 610 05300:00 – 24:00
    GP Hum058 230 04500:00 – 24:00
    GP Uvac058 730 04000:00 – 24:00
    GP Ustibar058 720 25000:00 – 24:00
    GP Metaljka058 316 22200:00 – 24:00
    GP VitinaN/A00:00 – 24:00
    GP Orašje031 716 11200:00 – 24:00
    GP Brčko049 217 65700:00 – 24:00
    GP Pavlovića Most055 226 33000:00 – 24:00
    GP Rača055 231 80100:00 – 24:00
    GP Karakaj056 260 72200:00 – 24:00
    GP Bratunac056 410 55000:00 – 24:00
    GP Skelani056 471 05000:00 – 24:00
    GP Šepak056 370 09100:00 – 24:00

    Carinski referati u unutrašnjosti

    • Carinski referat Vogošća – Tel: 033 435 074, Radno vrijeme: 08:00 – 16:00 (subota: 09:00 – 13:00 uz najavu)
    • Carinski referat Pošta Sarajevo – Tel: 033 659 276, Radno vrijeme: radni dan: 08:00 – 19:00, subota: 09:00 – 15:00
    • Carinski referat Visoko – Tel: 032 731 660, Radno vrijeme: 00:00 – 24:00

    Kontakt za dodatne informacije

    • PDV info centar: +387 51 335 256, +387 51 335 257, +387 51 335 197
    • Help Desk – ePDV: +387 51 335 264, +387 51 335 223, +387 51 335 145

    Napomene

    • Radno vrijeme može varirati ovisno o sezoni i praznicima. Preporučuje se kontaktirati odgovarajući ured prije posjete.
    • Za specifične informacije o carinskim procedurama, dokumentaciji i tarifama, posjetite službenu web stranicu UIO: www.uino.gov.ba
  • Carinjenje robe kupljene preko interneta

    Carinjenje robe kupljene preko interneta

    Online kupovina iz inozemstva postaje sve popularnija i u Bosni i Hercegovini. Međutim, mnogi građani nisu dovoljno upoznati s procedurama carinjenja pošiljaka koje stižu poštom, posebice kada vrijednost robe prelazi određeni prag. U nastavku donosimo detaljna pojašnjenja o tome kako se carini roba naručena putem interneta, što znači prag vrijednosti od 300 KM, i kako postupiti ako primite obavijest od carine.

    Što znači prag od 300 KM?

    Prema važećim propisima u Bosni i Hercegovini, poštanske pošiljke koje fizičke osobe primaju iz inozemstva ne podliježu plaćanju uvoznih dažbina ako je njihova ukupna vrijednost – uključujući cijenu robe, poštarinu i sve druge troškove – .

    Ukratko:

    • Do 300 KM ukupne vrijednosti – pošiljka se ne carini
    • Iznad 300 KM – kupac može biti pozvan u carinski ured

    Što ako pošiljka prelazi 300 KM?

    Ako vrijednost naručene robe (zajedno s troškovima dostave) prelazi 300 KM, kupac može primiti službeni poziv od carine da se javi u najbližu carinsku ispostavu pošte. Ovaj poziv obično dolazi u obliku plave kuverte s jasno naznačenim detaljima o pošiljci i pozivom na daljnje postupanje.

    U tom slučaju, carinski službenici provjeravaju porijeklo i vrijednost robe pomoću:

    • Izvatka o plaćanju (npr. bankovni izvod ili potvrda o online transakciji)
    • Originalne fakture iz web trgovine
    • Potvrde od poštanske ili dostavne službe

    Ako se utvrdi da je vrijednost robe iznad dozvoljenog praga, kupac je dužan platiti carinu, PDV i eventualne druge dažbine prema propisima BiH.

    Što ako je roba ispod 300 KM, ali izgleda komercijalno?

    Iako pošiljka može vrijediti manje od 300 KM, carina ima pravo sumnjati u njezinu komercijalnu prirodu. To se najčešće događa kada pošiljka sadrži:

    • Više identičnih artikala (npr. 10 istih satova ili 20 pari naušnica)
    • Robe koje se tipično koriste za preprodaju
    • Pakiranja s komercijalnom etiketom ili barkodom

    U takvim slučajevima, kupac može biti pozvan na dodatno pojašnjenje – čak i ako je vrijednost robe ispod 300 KM. Carina tada odlučuje treba li pošiljku cariniti, pustiti bez dažbina ili čak zaplijeniti robu zbog sumnje na nelegalan uvoz radi preprodaje.

    Moguće posljedice

    Ako se utvrdi nepravilnost, carina može:

    Zbog toga je vrlo važno poštivati zakonske propise i pružiti sve tražene dokaze prilikom uvoza robe.

    Kako pravilno postupiti ako primite poziv od carine?

    1. Odmah provjerite vrijednost naručene robe s uračunatom poštarinom.
    2. Prikupite dokumentaciju:
      • Izvod s računa ili PayPal transakcije
      • Potvrdu narudžbe s internetske trgovine
      • Svaku drugu relevantnu potvrdu (npr. e-mail potvrde)
    3. Odazovite se pozivu u carinsku ispostavu i predočite traženo.
    4. Ako je potrebno, platite carinske i porezne dažbine na licu mjesta.

    Primjer kalkulacije carine (ako roba prelazi 300 KM):

    OpisIznos (KM)
    Vrijednost robe (s poštarinom)350,00 KM
    Carina (npr. 10%)35,00 KM
    PDV (17% na zbroj vrijednosti + carine)65,45 KM
    Ukupno za platiti100,45 KM

    Napomena: Stope dažbina ovise o vrsti robe. Gornji primjer je informativnog karaktera.

    Zaključak

    Kupovina preko interneta je jednostavna i često jeftinija opcija za mnoge građane BiH, no važno je razumjeti carinske propise. Prag od 300 KM predstavlja granicu između oslobađanja od dažbina i obveze carinjenja. Ako vrijednost robe prelazi taj iznos, ili ako postoji sumnja u komercijalnu prirodu pošiljke, kupac mora biti spreman predočiti dokumentaciju i eventualno platiti dodatne troškove.

    Kako biste izbjegli neugodne situacije, preporučuje se:

    • Uvijek zadržati potvrde o plaćanju
    • Izbjegavati naručivanje većih količina istovrsne robe
    • Poštivati zakonske propise o uvozu

    U konačnici, poznavanje pravila može vam uštedjeti vrijeme, novac i moguće probleme s carinskim vlastima BiH.

  • Razlika između EUR.1 dokumenta i Izjave na fakturi

    Razlika između EUR.1 dokumenta i Izjave na fakturi

    Prilikom uvoza robe u Bosnu i Hercegovinu iz zemalja s kojima BiH ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini, uvoznici imaju pravo na preferencijalni tretman. To znači da se, pod određenim uvjetima, roba može cariniti uz smanjenu ili potpuno ukinutu carinsku stopu. Da bi se to pravo ostvarilo, potrebno je dokazati preferencijalno porijeklo robe. Najčešći načini za dokazivanje preferencijalnog porijekla su:

    Što je EUR.1 dokument?

    EUR.1 je službeni certifikat o porijeklu koji izdaje carinsko tijelo zemlje izvoznice. Potvrđuje da roba potječe iz zemlje potpisnice sporazuma i kao takva ima pravo na preferencijalni carinski tretman prilikom uvoza u BiH. Dokument se podnosi zajedno s carinskom deklaracijom prilikom uvoza.

    Kako se pribavlja EUR.1?

    Izvoznik podnosi zahtjev carinskoj službi u svojoj zemlji izvoza. Uz zahtjev se prilaže faktura i ostala dokumentacija o robi. Nakon pregleda, carina izdaje ovjereni EUR.1 dokument koji prati robu prilikom izvoza.

    Što je Izjava na fakturi?

    Izjava na fakturi je jednostavna pisana izjava izvoznika koja se unosi direktno na komercijalnu fakturu. Također potvrđuje preferencijalno porijeklo, ali se koristi isključivo kada izvoznik ima određeni status (npr. ovlašteni izvoznik) ili kad je vrijednost robe ispod određenog praga.

    Primjer izjave na fakturi (na engleskom jeziku):

    The exporter of the products covered by this document declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of preferential origin.
    
    [Mjesto i datum]  
    [Potpis izvoznika + puno ime i prezime]
    

    Uvjeti za korištenje Izjave na fakturi:

    • Vrijednost po pošiljci ne smije prelaziti određeni iznos (npr. 6.000 EUR ako izvoznik nije ovlašteni izvoznik)
    • Izvoznik mora znati i moći dokazati porijeklo robe

    Usporedba: EUR.1 ili Izjava na fakturi

    KarakteristikaEUR.1 dokumentIzjava na fakturi
    Vrsta dokumentaCarinski certifikat o porijekluTekstualna izjava na fakturi
    Tko izdajeCarinska služba zemlje izvozaSam izvoznik
    Ograničenja vrijednostiNema ograničenjaDo 6.000 EUR (ako nije ovlašteni izvoznik)
    Potrebna ovlaštenjaNeDa, za robu iznad praga (ovlašteni izvoznik)
    PrednostiSigurniji način za robu veće vrijednostiBrže i jednostavnije za manje pošiljke

    Što znače ovi dokumenti za uvoznika u BiH?

    Za uvoznika, EUR.1 i Izjava na fakturi imaju vrlo važnu ulogu. Njihova glavna svrha je omogućiti oslobađanje od carine ili primjenu preferencijalne carinske stope kod uvoza robe u BiH. Ako se priloži jedan od tih dokaza porijekla, carinska stopa može biti 0% za robu iz određenih zemalja (npr. članice EU, EFTA, CEFTA itd.).

    Bez jednog od ova dva dokumenta:

    • Uvoznici plaćaju punu (nepreferencijalnu) carinsku stopu
    • Vrijeme carinjenja se može produžiti
    • Troškovi uvoza postaju viši

    Zaključak

    Dokument EUR.1 i Izjava na fakturi služe istoj svrsi – dokazivanju preferencijalnog porijekla robe – ali se razlikuju po načinu izdavanja, ograničenjima i primjeni. Uvoznici u BiH koji redovito posluju s inozemstvom trebaju biti upoznati s razlikama između ovih dokumenata jer im mogu znatno smanjiti troškove i olakšati carinske procedure.

    Za robu veće vrijednosti ili kod neovlaštenih izvoznika, preporučuje se pribavljanje EUR.1 dokumenta. Za manje pošiljke, izjava na fakturi je jednostavno i brzo rješenje koje može pružiti istu carinsku povlasticu.

  • Provjera može li automobil proći homologaciju u BiH

    Provjera može li automobil proći homologaciju u BiH

    Uvoz automobila u Bosnu i Hercegovinu, bilo da se radi o novom ili polovnom vozilu, zahtijeva ispunjavanje brojnih zakonskih uvjeta. Jedan od najvažnijih koraka u tom procesu je homologacija vozila. Homologacija podrazumijeva provjeru tehničke ispravnosti i usklađenosti vozila s važećim propisima u BiH. Bez uspješno završene homologacije, registracija vozila nije moguća.

    Što je homologacija i zašto je važna?

    Homologacija je postupak kojim ovlaštene institucije u BiH potvrđuju da određeno vozilo udovoljava svim tehničkim i ekološkim standardima koji su propisani zakonom. Ova provjera je obavezna za sva vozila koja se uvoze iz inozemstva, bez obzira na to jesu li nova ili rabljena.

    Ključni uvjeti koje vozilo mora zadovoljiti

    Da bi automobil prošao homologaciju, mora zadovoljiti više kriterija. Tablica u nastavku prikazuje osnovne tehničke i emisijske zahtjeve:

    Vrsta zahtjevaDetalji
    Tehnička ispravnostVozilo mora biti potpuno ispravno (kočnice, svjetla, ovjes, pneumatike itd.)
    Emisijski standardMinimalni standard za dizelska vozila je Euro 4, za benzince često i Euro 3
    Sigurnosna opremaZračni jastuci, sigurnosni pojasevi, ABS, ESC (ovisno o godini proizvodnje)
    Izmjene na voziluNe smiju postojati nelicencirane preinake na motoru, šasiji ili svjetlima

    Potrebna dokumentacija za homologaciju

    Za pristup homologaciji potrebno je pripremiti određene dokumente. U nastavku je popis najčešćih:

    DokumentSvrha
    Prometna dozvola (iz zemlje izvoza)Dokazuje tehničke karakteristike i prethodnu registraciju
    Faktura ili kupoprodajni ugovorDokaz o vlasništvu i cijeni vozila
    VIN broj (broj šasije)Omogućava identifikaciju tehničkih podataka o vozilu
    Carinska dokumentacija (ZPP, jedinstvena carinska deklaracija)Potvrđuje da je vozilo legalno uvezeno
    Potvrda o emisiji CO2Za obračun carine i PDV-a

    Kako provjeriti zadovoljava li vozilo uvjete prije kupnje?

    Da biste izbjegli probleme prilikom registracije, preporučuje se da prije kupnje kontaktirate jedan od ovlaštenih ureda za homologaciju u BiH. Dovoljno je dostaviti VIN broj vozila kako bi stručne osobe mogle provjeriti sljedeće:

    • Je li vozilo homologirano u zemlji izvoza
    • Odgovara li emisijskim i tehničkim standardima u BiH
    • Postoje li eventualna ograničenja ili rizici kod uvoza tog modela

    Na temelju informacija iz VIN broja, dobit ćete odgovor o tome može li vozilo proći homologaciju u BiH. U slučaju manjih nedostataka (npr. nedostatak maglenki, različiti farovi, itd.), većina njih se može otkloniti prije ili tijekom samog procesa homologacije.

    Gdje se vrši homologacija?

    U BiH postoji više ovlaštenih institucija i stanica tehničkog pregleda koje provode homologaciju. Neki od poznatih centara su:

    • Centar za vozila BiH (CVBiH)
    • Institut za standardizaciju i mjeriteljstvo
    • Stanice tehničkog pregleda s homologacijskom ovlasti (npr. AMK centri)

    Zaključak

    Homologacija je obvezan korak pri uvozu vozila u BiH i neophodna za registraciju. Prije nego što se odlučite na kupnju i uvoz vozila iz inozemstva, provjerite sve tehničke karakteristike i dokumentaciju, te se informirajte putem ovlaštenih homologacijskih tijela. Najsigurniji način provjere je putem VIN broja, čime se može izbjeći neugodna iznenađenja i dodatni troškovi.

    Uz temeljitu provjeru i pripremu, postupak homologacije može proći brzo i bez stresa, čime ćete osigurati legalno i sigurno korištenje vozila u Bosni i Hercegovini.

  • ASYCUDA sustav za carinjenje roba u Bosni i Hercegovini

    ASYCUDA sustav za carinjenje roba u Bosni i Hercegovini

    ASYCUDA (Automated System for Customs Data) je računalni sustav za upravljanje carinskim postupcima, razvijen pod okriljem Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD). Namijenjen je modernizaciji carinskih uprava, pojednostavljenju procedura uvoza, izvoza i provoza te ubrzanju prekogranične trgovine. ASYCUDA omogućuje elektroničko podnošenje deklaracija, automatsku obradu carinskih podataka, bolju kontrolu robe i efikasnije prikupljanje prihoda.

    Tko koristi ASYCUDA sustav?

    ASYCUDA koristi više od 100 država svijeta, uključujući mnoge zemlje u razvoju, tranzicijske ekonomije i male otočne države. U Bosni i Hercegovini, sustav koriste:

    • Uprava za neizravno oporezivanje (UNO BiH) – kao glavno tijelo odgovorno za carinske poslove i nadzor.
    • Uvoznici, izvoznici i špediteri – putem ovlaštenih predstavnika i carinskih deklaranata.
    • Banke i druge institucije – u svrhu elektroničkog povezivanja i verifikacije dokumenata.

    Tko je razvio softver i kako se primjenjuje u BiH?

    ASYCUDA je razvijen od strane UNCTAD-a, a u BiH je implementirana najmodernija verzija – ASYCUDA World, koja je potpuno web-bazirana i omogućuje elektroničko podnošenje deklaracija s bilo koje lokacije.

    Primjena u BiH:

    • ASYCUDA World je u BiH počeo s primjenom 2009. godine.
    • Poduzetnici mogu putem interneta predati deklaracije bez potrebe dolaska u carinski ured.
    • U sustav su uključeni svi granični prijelazi i unutarnji carinski uredi.
    • Pristup sustavu se ostvaruje putem korisničkog računa (ovlašteni deklaranti).
    • Dokumenti se digitalno šalju i elektronički ovjeravaju.

    Koje sve države koriste ASYCUDA World?

    ASYCUDA World koriste mnoge države širom svijeta, uključujući:

    • Hrvatska (ranije koristila ASYCUDA)
    • Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija
    • Ukrajina, Armenija, Moldavija
    • Većina afričkih zemalja (npr. Gana, Senegal, Etiopija)
    • Karipske države
    • Zemlje Bliskog Istoka (npr. Jordan, Libanon)

    Kako se rade deklaracije u ASYCUDA sustavu?

    U ASYCUDA World sustavu, carinske deklaracije se podnose elektronički putem unaprijed definiranih obrazaca (npr. JCI – Jedinstvena carinska isprava). Postupak uključuje:

    1. Pripremu dokumenata: faktura, otpremnica, transportni dokumenti, certifikati itd.
    2. Unos podataka u sustav: korisnik unosi podatke putem web sučelja.
    3. Prilaganje dokumenata: skenirani dokumenti se prilažu uz deklaraciju.
    4. Automatska obrada: sustav automatski vrši kontrole i validacije.
    5. Rizik analiza: određuje treba li pošiljka na pregled.
    6. Plaćanje carine i PDV-a: elektronička povezanost s bankama.
    7. Odobrenje i puštanje robe u promet: izdaje se elektronički dokaz o carinjenju.

    Koje module sadrži ASYCUDA i koje carinske postupke pokriva?

    ASYCUDA Bosna i Hercegovina XML programiranje
    ASYCUDA

    Glavni moduli ASYCUDA sustava:

    • Deklaracijski modul
    • Upravljanje rizicima
    • Modul za nadzor skladišta
    • Statistički modul
    • Financijski modul
    • Modul za kontrolu prometa robe
    • Arhiviranje i revizija

    Carinski postupci koje pokriva:

    • Uvoz i izvoz
    • Privremeni uvoz
    • Unutarnja proizvodnja
    • Provoz (tranzit)
    • Ponovni izvoz
    • Skraćeni i pojednostavljeni postupci
    • Oslobađanje od davanja
    • Postupci s ekonomskim učincima

    Prednosti korištenja ASYCUDA sustava

    • Brža obrada carinskih deklaracija
    • Smanjenje ljudskih grešaka
    • Veća transparentnost i nadzor
    • Bolja suradnja između carine i poslovne zajednice
    • Mogućnost praćenja robe u stvarnom vremenu
    • Povećana efikasnost prikupljanja prihoda

    Zaključak

    ASYCUDA World je ključni alat za digitalizaciju i modernizaciju carinskog sustava u Bosni i Hercegovini. Omogućuje efikasniju trgovinu, bolje upravljanje rizikom i smanjenje korupcije kroz transparentan i automatiziran proces. Kako se globalna trgovina ubrzava, važnost elektroničkih sustava poput ASYCUDA-e postaje sve veća, ne samo za carinske administracije već i za sve sudionike u lancu opskrbe.

    Ako imate dodatna pitanja vezana za korištenje ASYCUDA sustava u BiH, slobodno ostavite komentar ispod.