Uvoz.info

Kategorija: Praktični savjeti

  • Posao granične policije u Bosni i Hercegovini

    Posao granične policije u Bosni i Hercegovini

    Granična policija Bosne i Hercegovine ima ključnu ulogu u zaštiti državne granice, očuvanju sigurnosti građana te sprečavanju nezakonitih prelazaka, krijumčarenja i drugih kaznenih djela. Riječ je o zahtjevnom i odgovornom zanimanju koje podrazumijeva stalno usavršavanje, spremnost na rad u smjenama i izloženost različitim izazovima na terenu.

    Što radi granična policija u BiH?

    Granična policija BiH nadzire i kontrolira ulazak i izlazak osoba, robe i vozila preko državne granice. Osim toga, obavlja operativne i istražne poslove u cilju sprječavanja krijumčarenja oružja, droga, ljudi i drugih ilegalnih aktivnosti. Granični policajci provode provjere putnih isprava, koriste tehničku opremu za otkrivanje sumnjivih vozila i prtljage, te sarađuju s međunarodnim policijama i organizacijama poput FRONTEX-a i EUROPOL-a.

    Razlike između kadeta i iskusnih graničnih policajaca

    Kadet granične policije je polaznik policijske akademije koji se nalazi u fazi stručne obuke. Tokom školovanja, kadeti stječu osnovna znanja iz zakonodavstva, sigurnosti granica, rukovanja oružjem, fizičke spremnosti i komunikacijskih vještina.

    Iskusni granični policajci su službenici koji već rade na terenu, imaju položene stručne ispite, iskustvo u operativnom radu te mogu obavljati specijalizirane zadatke i voditi timove. Oni također mogu biti raspoređeni u specijalizirane jedinice, kao što su jedinice za suzbijanje krijumčarenja ili migracija.

    Kako postati granični policajac u BiH?

    Osnovni koraci za postati granični policajac su:

    • Državljanstvo BiH
    • Završena srednja škola (najčešće IV. stupnja, prednost imaju kandidati iz sigurnosnih i tehničkih škola)
    • Dob između 18 i 27 godina u trenutku prijave
    • Fizička i psihička spremnost
    • Neosuđivanost i uredno ponašanje

    Prijave se podnose na javni konkurs koji objavljuje Granična policija BiH ili Ministarstvo sigurnosti BiH. Nakon prijave slijedi testiranje kandidata – fizička provjera (trčanje, sklekovi, trbušnjaci), pismeni test općeg znanja, psihološko testiranje, te ljekarski pregled.

    Policijska akademija

    Odabrani kandidati pohađaju školovanje u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru ili drugim institucijama koje organizira Ministarstvo sigurnosti. Obuka traje 6 do 12 mjeseci i uključuje:

    • Zakone i propise BiH
    • Kriminalistiku i taktike granične kontrole
    • Upotrebu vatrenog oružja i fizičku obuku
    • Komunikaciju, etiku i ljudska prava

    Nakon završene akademije, polaznici polažu završni ispit i primaju se u stalni radni odnos u Graničnu policiju BiH kao službenici najnižeg čina.

    Obaveze i dužnosti graničnog policajca

    Granični policajci obavljaju:

    • Kontrolu putnih isprava i registracija
    • Fizičku kontrolu vozila, robe i osoba
    • Sprječavanje nezakonitih prelazaka i krijumčarenja
    • Sudjelovanje u akcijama sa drugim sigurnosnim agencijama
    • Istražne i obavještajne poslove

    Dužnost graničnog policajca uključuje i pisanje izvještaja, sudjelovanje u sudskim postupcima kao svjedok, te redovno izvještavanje nadređenih o stanju na terenu.

    Radni uvjeti i napredovanje

    Granični policajci najčešće rade u smjenama, uključujući noćne sate, vikende i praznike. Rade u svim vremenskim uvjetima i često su izloženi stresnim situacijama, osobito na tzv. rizičnim prijelazima i migracijskim rutama.

    Uz radno iskustvo, dodatne edukacije i ocjene nadređenih, policajci mogu napredovati u činovima:

    • Policajac
    • Samostalni policajac
    • Stariji policajac
    • Narednik
    • Inspektor
    • Načelnik odjela, sektora ili uprave

    Napredovanje je uvjetovano radnim rezultatima, dodatnim školovanjima, položenim ispitima i slobodnim pozicijama unutar Granične policije BiH.

    Vrste poslova u Graničnoj policiji BiH

    Granični policajci obavljaju razne zadatke:

    • Na granici: provjera dokumenata, nadzor vozila, kontrola robe, otkrivanje falsifikata, razgovor sa putnicima
    • U unutarnjem prometu: suzbijanje ilegalne migracije, kontrola transporta roba, istražni poslovi
    • Specijalizirane jedinice: mobilne jedinice, K9 jedinice sa psima tragačima, obavještajni sektor

    Kako izgraditi karijeru graničnog policajca?

    Karijera u graničnoj policiji može biti dugoročna i stabilna uz sljedeće korake:

    • Ulaganje u vlastitu fizičku i psihičku spremnost
    • Redovno pohađanje obuka i seminara
    • Primjeran rad i ponašanje
    • Polaganje dodatnih stručnih i činovnih ispita

    Moguće je specijalizirati se za rad sa oružjem, psima, kriminalistiku, ili postati instruktor u policijskoj akademiji. Također, iskusni službenici mogu se uključiti u međunarodne misije i projekte sigurnosti.

    Zaključak

    Posao graničnog policajca u BiH nosi sa sobom izazove, ali i značajnu odgovornost u zaštiti granica i građana. Za one koji su fizički spremni, žele siguran i pošten posao u službi države, granična policija nudi mogućnosti profesionalnog razvoja i čvrstu karijeru. Ulaganjem u znanje, disciplinu i etiku, može se ostvariti uspješan i dugotrajan radni put u ovoj važnoj instituciji.

  • Posao na carini u Bosni i Hercegovini

    Posao na carini u Bosni i Hercegovini

    Rad u carinskoj službi Bosne i Hercegovine predstavlja izuzetno odgovoran i kompleksan posao koji zahtijeva znanje iz prava, ekonomije, međunarodnih propisa, kao i razvijene komunikacijske i analitičke vještine. Carinski službenici su ključni u zaštiti ekonomskih interesa države, sigurnosti granica, te zakonitosti uvoza i izvoza roba.

    Što radi carinski službenik u BiH?

    Carinski službenici u BiH obavljaju niz važnih zadataka koji se odnose na kontrolu robe, vozila i osoba koje prelaze državnu granicu. Njihov osnovni zadatak je osigurati da se svi uvozi i izvozi odvijaju u skladu sa zakonskim propisima. Također, oni naplaćuju carinske i porezne dažbine, sprječavaju krijumčarenje i suzbijaju nelegalnu trgovinu.

    Razlika između carinskog pripravnika i iskusnog carinika

    Carinski službenik pripravnik je osoba koja je tek započela karijeru u carinskoj službi i nalazi se u fazi stručnog osposobljavanja. Tijekom pripravničkog staža, koji obično traje 6 do 12 mjeseci, pripravnik radi pod nadzorom iskusnih kolega i uči primjenjivati carinske zakone i procedure.

    S druge strane, iskusni carinik već ima položen stručni ispit i višegodišnje iskustvo u radu. Takva osoba može obavljati složenije zadatke, uključujući nadzor nad drugim službenicima, provođenje specijaliziranih kontrola, te obuku novih kadrova. Napredovanjem, iskusni službenici mogu postati šefovi smjene, inspektori ili preći u upravne i strateške odjele Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH).

    Kako postati carinski službenik u BiH?

    Da biste postali carinski službenik u BiH, morate ispuniti određene formalne i stručne uvjete:

    • Završena srednja škola ili visoko obrazovanje (pravni, ekonomski, upravni smjer – poželjno, ali ne i nužno).
    • Državljanstvo Bosne i Hercegovine i nekažnjavanost.
    • Položen stručni ispit za rad u institucijama BiH (nakon pripravničkog staža).

    Kandidati se prijavljuju na javne konkurse koje raspisuje UNO BiH. Nakon prijema, slijedi faza osposobljavanja kroz praktičan i teoretski rad. Edukacija se provodi u organizaciji Uprave, najčešće u Sarajevu, Banjoj Luci ili Mostaru, a uključuje teme iz carinskog prava, međunarodne trgovine, administrativnog postupka i komunikacije.

    Polaganje stručnog ispita

    Stručni ispit se polaže pred komisijom UNO BiH nakon odrađenog pripravničkog staža. Ispit obuhvata:

    • Carinski zakon BiH
    • Zakoni o porezima, trošarinama i PDV-u
    • Upravni postupak
    • Etika i ponašanje javnih službenika

    Položen ispit je uvjet za sticanje statusa samostalnog carinskog službenika i daljnji profesionalni razvoj.

    Obveze i dužnosti carinskog službenika

    Carinski službenici su odgovorni za:

    • Kontrolu dokumenata i robe na graničnim prijelazima i unutar zemlje
    • Procjenu i naplatu carina i poreza
    • Otkrivanje i sprječavanje krijumčarenja
    • Vođenje zapisnika i službene dokumentacije
    • Saradnju sa policijom, inspekcijama i međunarodnim tijelima

    Uz to, carinici moraju održavati visok stupanj profesionalnog ponašanja, diskrecije i nepristranosti.

    Uvjeti rada i mogućnosti napredovanja

    Radni uvjeti carinskih službenika ovise o radnom mjestu:

    • Na graničnim prijelazima: smjenski rad, izloženost svim vremenskim uvjetima, potreba za fizičkom i mentalnom spremnošću.
    • U unutarnjem prometu: rad u uredima, kontrola carinskih deklaracija, nadzor skladišta i proizvodnih pogona.
    • Mobilne jedinice: terenski rad, često iznenadne kontrole.

    Napredovanje je moguće kroz interne konkurse, dodatnu edukaciju i višegodišnji radni staž. Iskusni službenici mogu napredovati do rukovodećih funkcija, poput načelnika sektora, inspektora ili savjetnika u UNO BiH.

    Kako izgraditi karijeru kao carinski službenik?

    Uspješna karijera u carinskoj službi zahtijeva:

    • Kontinuirano usavršavanje i praćenje zakonskih promjena
    • Izgradnju profesionalnog ugleda i odgovornog pristupa radu
    • Dobru komunikaciju i timski rad
    • Sposobnost brzog odlučivanja i rješavanja problema

    UNO BiH redovno nudi dodatne seminare i stručne radionice, a moguće su i međunarodne razmjene i obuke kroz saradnju sa EUCARIS, WCO i drugim međunarodnim organizacijama.

    Zaključak

    Posao carinskog službenika u BiH je dinamičan, odgovoran i značajan za funkcioniranje države. Za one koji žele stabilan posao, mogućnost napredovanja i rad u službi zakona i reda, carina predstavlja atraktivan profesionalni izbor. Kroz znanje, rad i posvećenost, moguće je izgraditi ozbiljnu i dugotrajnu karijeru u ovom sektoru.

  • Kupovina drona i uvoz u BiH – DJI primjer

    Kupovina drona i uvoz u BiH – DJI primjer

    Kupovina drona u Bosni i Hercegovini, posebno popularnih modela kao što su DJI dronovi, zahtijeva pažljivo planiranje. Potrebno je razumjeti kako se vrši kupovina, uvoz, registracija te koje zakonske obveze vrijede za vlasnike dronova u BiH.

    Kupovina DJI drona

    DJI nema službenu fizičku trgovinu u BiH, a u većini slučajeva direktna dostava s njihove stranice u BiH nije dostupna. Zbog toga korisnici iz BiH najčešće naručuju DJI dronove putem internet trgovina kao što su Amazon, eBay, ili specijalizirani distributeri koji omogućuju dostavu u BiH.

    Prilikom narudžbe iz inozemstva, kupac mora biti spreman na plaćanje dodatnih troškova:

    • Carina – iznos varira ovisno o zemlji porijekla i vrsti opreme,
    • PDV – u BiH se obračunava 17% na ukupnu vrijednost robe i poštarine,
    • Eventualne usluge špeditera ili dostavnih službi.

    Registracija drona u BiH (BHDCA)

    Svi dronovi mase iznad 248 grama moraju biti registrirani pri Direkciji za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA). Registracija uključuje:

    • Podnošenje zahtjeva s tehničkim podacima drona,
    • Priložena kopija lične karte, fotografije drona, serijski broj i tehnička dokumentacija,
    • Dodjeljivanje evidencijske oznake koja se mora nalaziti na dronu.

    Registracija vrijedi tri godine i obnavlja se po isteku tog roka.

    Obuka i ispit za pilote dronova

    Za dronove iznad 248 grama, korisnici su obavezni položiti ispit kojim dokazuju poznavanje pravila letenja i sigurnosnih procedura. Ispit se organizira elektronski i obuhvaća pitanja iz važećih propisa. Minimalan broj tačnih odgovora za prolaz iznosi 75%.

    Osiguranje drona

    Za dronove mase iznad 1 kilograma, vlasnik je obavezan imati osiguranje od štete trećim osobama. U slučaju nezgode, osiguranje pokriva materijalnu i pravnu odgovornost korisnika.

    Zakonski okvir

    Pravila o korištenju bespilotnih letjelica u BiH definirana su Pravilnikom o uvjetima za izvođenje letačkih operacija bespilotnim letjelicama. Pravilnik obuhvaća dronove mase do 25 kilograma. Izuzeti su samo dronovi mase ispod 248 grama i letjelice koje koriste državne institucije.

    Pravila letenja u BiH

    Za hobi korištenje drona, vrijede sljedeća osnovna pravila:

    • Letenje je dozvoljeno samo danju i unutar vidnog polja pilota,
    • Maksimalna visina leta je 30 metara,
    • Zabranjeno je letjeti iznad ljudi, okupljanja, javnih zgrada i institucija,
    • Potrebno je držati udaljenost od najmanje 50 metara od osoba i objekata,
    • Letenje unutar 300 metara od granice nije dozvoljeno bez dozvole Granične policije,
    • Letenje u blizini aerodroma i u kontroliranim zračnim prostorima nije dozvoljeno bez prethodne dozvole.

    Za noćne letove, komercijalnu upotrebu ili snimanje u urbanim zonama, potrebna je dodatna dozvola i rezervacija zračnog prostora kod nadležnih institucija.

    Kako legalno uvesti DJI dron u BiH

    1. Naručiti dron preko internet trgovine s dostavom u BiH,
    2. Pripremiti carinsku dokumentaciju – račun i opis robe,
    3. Platiti carinu i PDV,
    4. Registrirati dron kod BHDCA ako je težak više od 248 grama,
    5. Polagati ispit i pribaviti osiguranje ako je to zakonski propisano,
    6. Poštovati pravila letenja i ograničenja unutar BiH.

    Prednosti i ograničenja

    Prednosti:

    • Legalna upotreba drona unutar BiH,
    • Mogućnost komercijalnog rada (fotografiranje, nadzor, geodetska snimanja),
    • Smanjenje rizika od kazni i oduzimanja drona.

    Ograničenja:

    • Trošak registracije, ispita i osiguranja,
    • Stroga pravila za letove u blizini ljudi i infrastrukture,
    • Ograničenja visine i zona letenja,
    • Potrebna najava ili dozvola za letenje u specifičnim zonama.

    Zaključak

    DJI dronovi su dostupni i mogu se legalno uvesti u BiH, ali proces uključuje više koraka: kupovinu, carinjenje, registraciju i pridržavanje propisa. Pravilna registracija i znanje zakonskih ograničenja omogućuju sigurno i zakonito korištenje dronova u rekreativne i profesionalne svrhe. Preporučuje se da svaki korisnik prije kupovine provjeri važeće propise i obavi potrebne korake kako bi izbjegao eventualne kazne ili zapljenu opreme.

  • Međunarodna vozačka dozvola BiH: Potreba, Izdavanje i Pravila

    Međunarodna vozačka dozvola BiH: Potreba, Izdavanje i Pravila

    Međunarodna vozačka dozvola (MVD) je dopunski dokument koji omogućava građanima Bosne i Hercegovine da, uz domaću vozačku dozvolu, legalno upravljaju vozilom u inozemstvu i spriječe jezične nesporazume pri prometnoj kontroli.

    Zašto i kada je potrebna MVD?

    • U većini evropskih zemalja, posebno onih koje nisu potpisnice Bečke konvencije, MVD je obvezna za vožnju.
    • Obavezna je za najam vozila (rent-a-car) u inozemstvu.
    • Olakšava komunikaciju s policijom i prometnim službenicima zbog višejezičnog formata.

    Tko izdaje MVD?

    • Ovlašteni izdavatelji su BIHAMK i lokalni auto‑moto klubovi (AMK) koji imaju dozvolu Ministarstva komunikacija i prometa BiH (Prema Pravilniku, Službeni glasnik 13/07, 42/11).

    Na koji je period i koliko košta?

    • Standardno važi 2 godine, ili do kraja valjanosti nacionalne dozvole ako je ona kraća.
    • Cijena iznosi 30 KM (trenutno jedinstveno na području BiH).

    Koji su potrebni dokumenti?

    • Važeća BM vozačka dozvola,
    • Lična karta ili pasoš,
    • Dvije fotografije (3,5 × 4,5 cm).

    Uvjeti i ograničenja

    • MVD se ne može izdati ako je vozaču izrečena zabrana upravljanja vozilom (član 192 ZOBS).
    • Važi do 2 godine, ali može biti kraća ako nacionalna dozvola prestaje prije toga.

    Konkretne situacije za upotrebu MVD

    1. Putujete automobilom u inozemstvo izvan BIH – preporučuje se ili je obvezna MVD.
    2. Namjeravate unajmiti vozilo (rent-a-car) izvan BiH.
    3. Vožnja kroz zemlje koje zahtijevaju MVD zbog konvencija ili propisa.
    4. Imate prometnu kontrolu – MVD olakšava komunikaciju na strani jezika.

    Prednosti posjedovanja MVD

    • Prepoznata u gotovo cijelom svijetu – sukladna Bečkoj i Ženevskoj konvenciji.
    • Višejezični dokument smanjuje nesporazume u prometnim situacijama.
    • Obezbjeđuje mogućnost iznajmljivanja vozila u mnogim zemljama.
    • Dokument je međunarodno standardiziran – sličan u svim državama-potpisnicama.

    Moguća ograničenja

    • Ne zamjenjuje nacionalnu dozvolu – MVD je dodatni prevod, morate imati obje.
    • Ne vrijedi unutar BiH – nema funkcije za domaću vožnju.
    • Ne vrijedi ako je nacionalna dozvola nevažna ili je vozaču zabranjeno upravljanje.

    Zaključak

    Međunarodna vozačka dozvola BiH je jednostavan i koristan dokument za sve koji planiraju voziti izvan granica BiH – naročito u inozemstvu i pri najmu vozila. Izdaje se putem auto‑moto klubova, vrijedi do dvije godine, i košta oko 30 KM. Preporučljivo je provjeriti specifične zahtjeve zemlje u koju putujete i posjedovati MVD prije putovanja.

  • Voziti auto stranih tablica u BiH: Zakoni i ograničenja

    Voziti auto stranih tablica u BiH: Zakoni i ograničenja

    U Bosni i Hercegovini vožnja automobila s inozemnim registarskim tablicama podliježe strogim pravilima. Osobe koje imaju prebivalište u BiH ne smiju upravljati vozilom stranih registarskih tablica osim u posebnim, zakonom predviđenim slučajevima. U suprotnom, ulaze u zonu carinskog prekršaja koji može rezultirati ozbiljnim posljedicama.

    Ko smije voziti auto stranih tablica u BiH?

    Vožnja vozila stranih tablica dozvoljena je samo:

    • Strancima koji borave u BiH u ograničenom vremenskom periodu,
    • Državljanima BiH s dokazivim privremenim boravkom u inozemstvu,
    • Osobama koje upravljaju vozilom kao službenim (npr. rent-a-car, diplomatsko vozilo), uz prateću dokumentaciju.

    Ako osoba s prebivalištem u BiH vozi vozilo stranih tablica bez pravnog osnova, to se tretira kao izbjegavanje uvoznih dažbina – carine, PDV-a i trošarine.

    Što je carinski prekršaj?

    Carinski prekršaj podrazumijeva korištenje vozila koje nije uvedeno u carinski postupak ili se koristi mimo dopuštenih uvjeta. U praksi to znači da:

    • Auto može biti oduzet kao predmet prekršaja,
    • Vozaču se izriču visoke novčane kazne,
    • Obvezno se plaća carina, PDV i eventualno trošarina na vrijednost vozila.

    Koliki je dopušteni rok upotrebe stranog vozila?

    Stranci koji privremeno borave u BiH mogu upravljati vozilom stranih tablica najčešće do 6 mjeseci u jednoj godini. Nakon toga, vozilo mora ili napustiti teritorij BiH ili biti stavljeno u carinski postupak (uvoz i registracija).

    Za državljane BiH koji borave u inozemstvu, vozilo mogu koristiti uz dokaz o privremenom boravku (npr. radna ili studentska viza, ugovor o radu). Po povratku u BiH, vozilo moraju ili izvesti iz zemlje ili izvršiti carinjenje.

    Pravila za bh. državljane s prebivalištem u BiH

    Ako imate prebivalište u BiH:

    • Ne smijete upravljati vozilom stranih tablica – ni svojim ni posuđenim,
    • Ne smijete registrovati vozilo u inozemstvu da biste izbjegli dažbine,
    • Čak i ako vam vozilo posudi član obitelji iz inozemstva, i dalje ste u prekršaju ako ga koristite u BiH bez posebne dozvole.

    Što ako vas zaustave policija ili carina?

    U slučaju kontrole, carinske i policijske službe mogu:

    • Privremeno oduzeti vozilo radi provjere zakonitosti korištenja,
    • Zatražiti dokaz o boravištu, svrsi boravka u BiH i vlasništvu nad vozilom,
    • Pokrenuti carinski i prekršajni postupak ako utvrde nepravilnosti.

    Kako legalno voziti strani automobil u BiH?

    Postoje opcije da legalno upravljate vozilom stranih tablica:

    • Putem privremenog carinskog postupka (npr. privremeni uvoz),
    • Uz status stranca s reguliranim boravkom,
    • Kao službeno vozilo registrirano na pravnu osobu izvan BiH, uz prateću dokumentaciju.

    Zaključak

    Vožnja vozila stranih tablica za osobe s prebivalištem u BiH predstavlja ozbiljan rizik ako nije zakonski opravdana. Takvo vozilo se smatra nepropisno uvedenim u zemlju, čime se krši carinski zakon. Sankcije uključuju novčane kazne, oduzimanje vozila i obvezu plaćanja svih uvoznih davanja. Ako niste sigurni imate li pravo upravljati takvim vozilom, preporučuje se konzultacija s carinskom službom ili pravnikom.

  • Zeleni karton za prelazak granica iz BiH

    Zeleni karton za prelazak granica iz BiH

    Zeleni karton, odnosno International Motor Insurance Card (IMIC), međunarodni je dokument kojim se potvrđuje da vozač posjeduje obavezno osiguranje za slučaj štete trećim osobama u inozemstvu. Štampa se na papiru (zelene ili bijele boje) i mora biti u fizičkom obliku — elektronska verzija nije priznata.

    Kada nije potreban zeleni karton?

    Od 19. oktobra 2020. godine, Bosna i Hercegovina je potpisnica multilateralnog sporazuma kojim se omogućava prelazak granica bez zelenog kartona u većini europskih zemalja. U tim slučajevima dovoljna je registracijska tablica kao dokaz osiguranja. Zeleni karton nije potreban za:

    • Sve zemlje Europske unije (EU) i Europskog gospodarskog prostora (EEA)
    • Švicarsku, Norvešku, Island, Lihtenštajn
    • Andoru, Monako, San Marino, Vatikan
    • Srbija i Crna Gora

    Vozači iz BiH mogu slobodno prelaziti u navedene zemlje bez dodatne potvrde o osiguranju.

    Kada je obavezan zeleni karton?

    Postoji devet zemalja za koje je još uvijek obavezno posjedovati zeleni karton jer BiH s njima nema potpisan sporazum:

    1. Albanija
    2. Azerbejdžan
    3. Sjeverna Makedonija
    4. Maroko
    5. Moldavija
    6. Tunis
    7. Turska
    8. Ukrajina
    9. Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), uključujući Gibraltar

    Za ulazak u ove države vozači moraju predočiti važeći zeleni karton. U suprotnom, na granici se mora kupiti dodatna granična polisa osiguranja.

    Zašto se preporučuje nositi zeleni karton?

    Iako nije potreban za većinu država, zeleni karton sadrži ključne informacije o osiguranju i može pomoći u slučaju prometne nesreće. Pisana forma na engleskom jeziku ubrzava proces prijave štete i komunikaciju s nadležnim tijelima u inozemstvu.

    Sažetak za vozače iz BiH

    SituacijaDovoljna dokumentacijaNapomena
    Većina EU, EEA, Srbija, Crna GoraRegistarska tablicaNema kontrole zelenog kartona
    Albanija, Turska, UK i druge navedeneZeleni karton (IMIC)Obavezno pri ulasku
    Bez IMIC-a u obaveznoj zoniGranična polisaDodatni trošak i procedura

    Preporuke za vozače

    • Provjerite rutu i države kroz koje prolazite
    • Ako putujete u neku od 9 navedenih zemalja, pribavite zeleni karton na vrijeme
    • Bez IMIC-a, budite spremni na kupnju graničnog osiguranja
    • Zeleni karton je koristan čak i kada nije obavezan

    Zaključak

    Za većinu zemalja zeleni karton više nije potreban, ali za devet država i dalje predstavlja obavezni dokument. Ako planirate put, preporučuje se pravovremeno provjeriti pravila prelaska granica i pribaviti sve potrebne dokumente kako biste izbjegli neugodnosti i dodatne troškove.