U razdoblju 2003.–2004. Bosna i Hercegovina bilježi vidljiva poboljšanja u obujmu robne razmjene s inozemstvom. Glavne izvozno-orijentirane grane su metaloprerađivačka industrija (posebno aluminij i čelik), energetika (izvoz električne energije i energije), strojna industrija, drvna industrija i namještaj te tekstil i obuća. U nastavku donosim sažeti statistički pregled, glavne izvozne proizvode i zemlje-destinacije, te koji su prometni kanali najčešće korišteni.
Kratak statistički pregled (2003. – 2004.)
Agencija za statistiku BiH objavila je kvartalne podatke koji pokazuju rast izvoznih vrijednosti u prvim tromjesečjima 2003. i 2004. godine. U razdoblju I–III 2003. ukupni izvoz (BiH, FOB) iznosio je približno 463.013 (000 KM), dok je u I–III 2004. iznosio oko 615.792 (000 KM). To pokazuje snažnu dinamiku rasta izvoza u tom razdoblju.
U koje države se najviše izvozi (primarno – I–III 2003 vs I–III 2004)
Ispod je tablica s glavnim destinacijama izvoza u prvom tromjesečju 2003. i 2004. (vrijednosti su u 000 KM, prema objavama Agencije za statistiku BiH).
Država (destinacija) | Izvoz I–III 2003 (000 KM) | Izvoz I–III 2004 (000 KM) | Komentar (glavni proizvodi/napomena) |
---|---|---|---|
Austrija | 19.199 | 27.733 | Različiti industrijski proizvodi; manji udio |
Italija | 72.779 | 114.382 | Metali (aluminij), strojni dijelovi, elektrooprema |
Hrvatska | 64.410 | 122.731 | Električna energija, žice, drvo, industrijski proizvodi |
Njemačka | 78.272 | 83.272 | Strojni dijelovi, metalni proizvodi, komponente |
Mađarska | 2.304 | 23.633 | Manji udio; industrijski dijelovi |
Srbija i Crna Gora | 63.881 | 76.730 | Regionalna trgovina: metali, prerađevine |
Slovenija | 40.657 | 39.718 | Razni industrijski proizvodi |
Ostale zemlje (skupno) | 228.999 | 127.593 | Širi svijet: različite kategorije (izvozna tržišta izvan regije) |
Ukupno (BiH) | 463.013 | 615.792 | Ukupno (I–III) za navedene godine |
Napomena: Tablica prikazuje podatke koje je Agencija za statistiku BiH objavila za prvo tromjesečje (I–III) 2003. i 2004. godine; daje dobar pokazatelj trendova i glavnih partnera u tom razdoblju.
Koje vrste roba se najviše izvoze (glavne kategorije i primjeri)
Prema međunarodnim statistikama trgovine za 2003. godinu, među najvrjednijim pojedinačnim izvoznim artiklima nalazili su se:
- Aluminij (neobrađeni/unerio) — značajan izvozni artikl u više varijanti (unwrought aluminium, alloyed i non-alloyed).
- Dijelovi za dizelske i poludizelske motore (strojevi i dijelovi za vozila i industriju).
- Električna energija (izvoz električne energije, naročito regiji).
- Dijelovi sjedišta (npr. autodijelovi/namještaj za sjedenje) i namještaj.
- Proizvodi od čelika i općenito metalna industrija (konstrukcije, elementi, limovi).
- Drvna industrija i namještaj (prerađeno drvo, ploče, namještaj).
- Tekstil i obuća (tradicionalni izvozni sektor).
Koje su industrije najveći izvoznici
Najveći izvoznici u 2003.–2004. bili su:
- Metalna i aluminijska industrija — tvornice i postrojenja za preradu aluminija (koje generiraju velik dio izvoza aluminija i prerađevina).
- Čelična i strojna industrija — tvrtke koje proizvode konstrukcije, dijelove i strojne sklopove.
- Energetski sektori (proizvodnja električne energije iz hidroelektrana i termoelektrana) — izvoz struje u susjedne zemlje.
- Drvna industrija i namještaj — velike proizvodne jedinice za izvoz namještaja i prerađenih drvnih proizvoda.
- Tekstilna i obućarska proizvodnja — izvoz gotovih tekstilnih proizvoda i obuće, često u regiju i EU.
Proizvod-po-destinaciji — nekoliko značajnih primjera
U praksi se u navedenim godinama uočavala struktura u kojoj:
- Hrvatska je redovno bila jedan od najvećih pojedinačnih tržišta i često je primatelj električne energije, prerađevina od metala i drvnih proizvoda.
- Italija je važan kupac aluminija, metalnih prerađevina i strojnih dijelova.
- Njemačka kupuje strojne komponente, metalne proizvode i industrijske dijelove.
- Regionalne države (Srbija i Crna Gora, Slovenija) bile su važni uvoznici industrijskih proizvoda i prerađevina.
Kojim prometnim sredstvima se najviše izvozi
Glavni transportni kanali korišteni za izvoz BiH u tom razdoblju su:
- Cestovni/road transport — najčešće prometno sredstvo za regionalnu razmjenu (posebno s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom i EU). Većina izvoza u susjedne zemlje ide cestom.
- Luka i pomorski transport (kroz susjedne luke) — za dalja izvozna tržišta (izvoz u zapadnu Europu i šire) često se roba ukrcava u lukama u Hrvatskoj (npr. Rijeka, Ploče) i otprema morem.
- Željeznica — važna za velike količine teških i rasutih tereta (npr. čelik, rudni proizvodi) i za transport ka određenim terminalima.
- Zračni transport — koristi se relativno rijetko i za vrijedne, hitne ili osjetljive pošiljke; u 2003.–2004. predstavljao je zanemariv udio ukupnog volumena izvoza.
Kako čitati ove statistike i ograničenja
Podaci u tablicama (iz BHAS-a i carinskih izvora) odnose se na carinsku statistiku (vrijednost na FOB/CIF paritetima kako je navedeno u izvorima). Pojedine stavke mogu uključivati i re-izvoz i trgovačke posrednike; također, u prvom tromjesečju neke godine može se pojaviti koncentracija pojedinih velikih transakcija (npr. velike isporuke aluminija ili izvozna ugovorna isporuka električne energije) što utječe na kvartalne vrijednosti.
Sažetak
U razdoblju 2003.–2004. Bosna i Hercegovina bilježi rast izvoza, pri čemu su glavni izvozni sektor metaloprerađivačka industrija (aluminij, čelik), strojna i autoindustrija (dijelovi), energetika (električna energija), drvna industrija i namještaj te tekstil i obuća. Najvažnija tržišta su susjedne zemlje (Hrvatska, Italija, Njemačka, Srbija/Crna Gora, Slovenija) — cestovni promet dominira regionalnom razmjenom, dok se za udaljenija tržišta roba često otprema preko luka susjednih država.