Ovaj članak objašnjava kako se odvijaju uvozno-izvozne razmjene između SAD-a i Bosne i Hercegovine, daje usporedbu trgovinske razmjene u 2023. i 2024. godini u brojkama te objašnjava moguće posljedice novih američkih trgovinskih odluka za bilateralnu trgovinu. Tekst je informativan i prilagođen objavi na webu.
1. Kako se odvija uvoz i izvoz između SAD-a i BiH — osnovni tok
Trgovina između SAD-a i BiH tipično slijedi standardne međunarodne logističke i carinske procedure: izvoznik (u SAD-u ili BiH) dogovara uvjete prodaje s kupcem (Incoterms), izdaje komercijalnu fakturu i prateću dokumentaciju (packing list, certifikati ako su potrebni), roba se otprema morem ili zračnim prijevozom do najbližeg prikladnog luke/terminala te zatim transportira cestom/željeznicom do konačne destinacije u BiH ili SAD. Za carinsko oslobađanje treba ispuniti carinsku deklaraciju i platiti eventualne carine, PDV ili druge pristojbe po važećim pravilima u zemlji uvoznici.
U praksi: većina kontejnerskih pošiljki iz SAD-a prema BiH putuje preko velikih mediteranskih ili sjeverno-jadranskih luka (npr. luka Ploče, Rijeka, Koper ili druge europske luke) i zatim cestovnim ili kombiniranim transportom ulazi u BiH, dok američki uvoz iz BiH ide preko standardnih svjetskih luka i zračnih karika do američkih ulaznih terminala. Za oba smjera izvoznici i uvoznici često koriste špeditere i carinske zastupnike da bi ubrzali procedure i smanjili rizike.
Svaka pošiljka mora imati točno HS (tarifni) broj robe, jasno iskazanu vrijednost u odgovarajućoj valuti i sve tražene certifikate (npr. zdravstveni certifikat za hranu, deklaracije o podrijetlu, sigurnosne certifikate za tehnološku robu i sl.).
2. Ključni dokumenti i carinske formalnosti (kratko)
- Komercijalna faktura (Commercial Invoice) — predmetna vrijednost, HS kod, količina, uvjeti prodaje.
- Packing list — detalji pakiranja i težina.
- Bill of Lading / Air Waybill — potvrda prijevoznog ugovora.
- Carinska deklaracija u zemlji uvoznici — podnosi ju deklarant ili njegov zastupnik.
- Certifikati i licence — ovisno o robi (sanitarni, fitosanitarni, sigurnosni certifikati, licence za osjetljivu robu).
U BiH carinske procedure i formalnosti provodi Uprava za indirektno oporezivanje (UINO). Subjekt koji želi samostalno deklarirati pošiljke treba se registrirati i dobiti odgovarajuće identifikacijske oznake te pratiti pravila za carinski postupak i plaćanje davanja.
3. Koliko je trgovine bilo između SAD-a i BiH (2023 vs. 2024) — tablica
Slijede službene brojke (vrijednosti izražene u milijunima američkih dolara, nominalno) koje prikazuju razmjenu robe između SAD i BiH za 2023. i 2024. godinu (statistika SAD-a, američki Census/BES podaci).
| Godina | SAD → BiH (izvoz SAD u BiH) — $ (mil.) | BiH → SAD (uvoz SAD iz BiH) — $ (mil.) | Trgovačka bilanca (SAD saldo = izvoz − uvoz) — $ (mil.) | % promjena (god-na-god) |
|---|---|---|---|---|
| 2023 | 25.3 | 152.6 | -127.3 | — |
| 2024 | 53.0 | 178.9 | -125.9 | Izvoz +109.5% • Uvoz +17.2% |
Objašnjenje tablice: podaci pokazuju da je američki izvoz prema BiH porastao značajno između 2023. i 2024. (s ~25,3 na ~53,0 milijuna USD), dok su uvozi SAD-a iz BiH također porasli, ali umjerenije (s ~152,6 na ~178,9 milijuna USD). To znači da je američki trgovinski saldo s BiH ostao negativan u oba razdoblja, ali se manji deficit 2024. u odnosu na 2023. (vrijednosti: -127,3 → -125,9 milijuna USD).
4. Koje vrste robe dominiraju u trgovini (kratko)
U pravcu BiH → SAD (izvoz iz BiH) često se pojavljuju: metalna industrijska roba i proizvodi od željeza i čelika, električni strojevi/elektronika, tekstil i obuća (aparel), namještaj i prateći proizvodi — ovisno o godini i različitim narudžbama i industrijskim narudžbama. U smjeru SAD → BiH dominiraju strojevi i transportna oprema, poljoprivredni proizvodi i prehrambeni artikli, kemikalije i oprema za industrijsku upotrebu.
5. Što znače ti podaci i zašto su se promjene dogodile?
Razlozi rasta ili pada trgovine između SAD i BiH obično su kombinacija: potražnje na američkom tržištu za određenim proizvodima iz BiH (npr. metalni dijelovi, obuća, namještaj), promjena u svjetsnim lancima nabave, prilagodba izvoznika (kapaciteti, certifikati), valutnih kretanja i logističkih prilika (konkurentnost brodskog prijevoza i troškova). S druge strane, porast američkog izvoza u BiH može biti posljedica većih narudžbi opreme, poljoprivrednih proizvoda ili jedinstvenih isporuka u 2024. godini.
Analitički: iako su iznosi relativno mali u globalnim okvirima, promjene od preko 100% u američkom izvozu (2023 → 2024) signaliziraju ili koncentrirane jedinstvene isporuke u 2024. (npr. projektne isporuke strojeva/opreme) ili promjenu u statističkoj evidenciji (veće pojedinačne isporuke). Treba gledati i strukturu HS-kodova da bi se razumjelo iz čega je rast došao.
6. Utjecaj novih američkih trgovinskih mjera (predsjednik Trump — 2024/2025)
U 2025. (i tijekom 2024.–2025.) administracija SAD-a je uvela i/ili najavila niz novih trgovinskih mjera pod okriljem tzv. „recipročnih tarifa“ i izmjena tarifnih pravila. To uključuje izvršne uredbe i odluke kojima se mijenjaju ili pojačavaju tarife na određene proizvode te mehanizme koji ciljaju neto trgovinske balance s određenim zemljama. Takve mjere mogu povećati carinske stope na uvoz iz određenih zemalja, uvesti posebne recipročke tarife ili mijenjati pragove i izuzeća (de-minimis pravila).
U regiji Balkana je objavljeno da bi neke zemlje, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina, mogle nositi znatniji udar zbog kalkuliranih recipročnih tarifa (u nekim analizama navodi se primjerice procjena dvadesetak do više desetaka posto za određene kategorije proizvoda). U praksi to znači da bi mehanička, metalna i srodna industrijska izvozna roba iz BiH mogla postati skuplja na američkom tržištu i time manje konkurentna ako se ciljane tarife eventualno primjene na te HS-grupe.
Važno: konkretne posljedice ovise o tome koji HS-kodovi su ciljani, o eventualnim izuzećima i o tome hoće li mjere biti provedene uniformno ili selektivno. Zato izvoznici iz BiH koji rade sa SAD-om moraju pažljivo pratiti popise pogođenih proizvoda i konzultirati carinske savjetnike.
7. Praktčni savjeti za tvrtke (izvoznike i uvoznike)
- Provjerite točan HS-kod: već mala pogreška u tarifnom razredu mijenja carinsku stopu i potencijalne ograničenja.
- Pratite američke i bosanskohercegovačke obavijesti: promjene tarifa i de-minimis pravila objavljuju se službeno (White House / USTR / CBP u SAD-u; UINO u BiH).
- Koristite pouzdanog špeditera / carinskog zastupnika: za izradu deklaracija, određivanje režima uvoza/izvoza i rješavanje dokumentacije.
- Diverzificirajte tržišta: ako je moguće, nemojte ovisiti samo o jednom uvoznom tržištu; tražite alternativne destinacije ili kupce.
- Razmotrite uvjete isporuke (Incoterms): jasna raspodjela rizika i troškova između naručitelja i izvoznika smanjuje nesporazuma pri carinjenju.
- Pripremite se na moguće dodatne troškove: ukoliko se uvedu recipročni porezi/tarife, cijena robe na ciljnom tržištu može porasti i utjecati na marže.
8. Zaključak i preporuka
Trgovinska razmjena između SAD i BiH u tom dvogodišnjem razdoblju raste (pogotovo američki izvoz prema BiH koji je značajno porastao 2024.), dok BiH nastavlja izvoziti značajne količine robe prema SAD-u. Međutim, nove američke trgovinske mjere (recipročne tarife i izmjene tarifa) uvode dodatnu neizvjesnost — posebno za sektor metala i industrijske proizvodnje iz BiH koji je značajan dio izvoznog portfelja.
Preporuka izvoznicima i uvoznicima: pratite službene objave (UINO u BiH i američke institucije), surađujte s iskusnim špediterima i carinskim savjetnicima, redovito provjeravajte HS-kodove i procjenjujte utjecaj tarifa na cijenu i konkurentnost vaših proizvoda.
Napomena: statistički podaci su preuzeti iz javno dostupnih službenih baza (agregirane statistike trgovine SAD). Zbog dinamike trgovinske politike i brzih izmena tarifa, uvijek provjerite najnovije službene objave prije donošenja poslovnih odluka.
