Kako osnovati d.o.o. u Bosni i Hercegovini

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) najčešći je pravni oblik za male i srednje firme u BiH. Prednosti su: ograničena odgovornost članova (gube najviše uložen kapital), jasno uređen upravljački okvir i relativno jednostavniji postupci osnivanja u odnosu na dioničko društvo. Međutim, postupak osnivanja i neke pravne obveze razlikuju se ovisno o tome osnivate li firmu u Federaciji BiH ili u Republici Srpskoj — zbog različitih entitetskih zakona i registara.

U nastavku donosim detaljan, praktičan vodič korak-po-korak za oba entiteta, uključujući obveze nakon registracije (porezi, doprinosi, PDV, carinski broj ako planirate uvoz/izvoz) i korisne savjete.

Kratko — ključne razlike na početku

• Nadležni registri i procedure su različiti: u Federaciji se koristi elektronički e-Registar (registracijski sudovi / e-platforma), dok u RS postoji jedinstveni “one-stop” sustav preko APIF-a i nadležnog suda.
• Minimalni osnovni kapital razlikuje se po entitetima i može biti ažuriran zakonskim izmjenama — provjerite aktualno stanje prije osnivanja.
• Ako ćete obavljati vanjskotrgovinsku djelatnost (uvoz/izvoz), morate zatražiti carinski broj kod nadležne uprave za indirektno oporezivanje. Bez njega ne možete direktno podnositi carinske deklaracije.

Što ćete trebati imati na umu prije osnivanja

• Odredite sjedište firme (adresa u odgovarajućem entitetu).
• Razmislite o vlasničkoj strukturi: jednočlani d.o.o. ili više osnivača.
• Pripremite osnovne podatke: naziv firme (3 alternativna naziva), djelatnosti prema NKD, iznos temeljnog kapitala, osobe za zastupanje, poslovni prostor i osnovne ugovore.
• Pripremite minimalni kapital sukladno entitetskom zakonu (detalji dolje po entitetima).

A. Kako osnovati d.o.o. u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH)

1) Nadležni registar i elektronička prijava

U Federaciji se registracija obavlja kroz sustav e-Registar (registracijski sudovi koji prihvaćaju elektroničke prijave). Platforma sadrži upute i obrasce te omogućava elektroničku predaju dokumentacije kad ispunite uvjete (npr. digitalni potpis).

2) Koraci — pojednostavljeno

1. Provjera i rezervacija imena — predložite 2–3 naziva i provjerite dostupnost u registru.
2. Sastavljanje osnivačkog akta — ako ste jedan osnivač, radi se o odluci o osnivanju; kod više osnivača sastavlja se ugovor o osnivanju. Osnivački akt treba sadržavati naziv društva, sjedište, djelatnosti, iznose udjela, prava i obveze osnivača, upravljanje i ovlaštenja zastupnika. Notar obično ovjerava potpise.
3. Temeljni kapital i uplate — prema aktualnom Zakonu o privrednim društvima FBiH, temeljni kapital d.o.o. često se navodi u propisima; prije upisa u registar potrebno je dokazati uplatu ili drugi način uloge predviđen zakonom. Za neke djelatnosti mogu postojati posebni zahtjevi ili veći kapital.
4. Predaja prijave za upis u registar — putem e-Registra ili na nadležni sud. Priložite prijavu, osnivački akt, dokaz o uplati temeljnog kapitala, potvrde o prihvaćanju zastupanja, ovjerene potpise, dokaz o pravu na poslovni prostor i drugu potrebnu dokumentaciju.
5. Dobivanje rješenja o registraciji — nakon provjere dokumentacije sud donosi rješenje o upisu.

3) Nakon upisa — obavezne prijave i koraci za rad

• Prijava firme kod nadležne porezne uprave i preuzimanje poreznog identifikacijskog broja (PIB) te, po potrebi, PDV ID.
• Registracija za PDV ako očekivani oporezivi promet prelazi zakonski prag.
• Prijava poslodavca i zaposlenika u jedinstveni sustav registracije doprinosa te redovito vođenje obračuna plaća i uplata doprinosa.
• Otvaranje poslovnog računa u banci i izrada pečata.
• Pribavljanje dodatnih dozvola i suglasnosti za regulirane djelatnosti (npr. ugostiteljstvo, građevinarstvo, farmacija).

4) Rok i troškovi (orijentacija)

Rok: uz kompletnu dokumentaciju postupak može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Troškovi variraju po općinama/kantonima i uključuju sudske takse, notarske provjere, izradu pečata i objave u službenim glasnicima.

B. Kako osnovati d.o.o. u Republici Srpskoj (RS)

1) Nadležni organi i “one-stop” sustav

U RS se osnivanje često obavlja putem APIF-a (agencija koja prikuplja prijave i šalje ih nadležnom privrednom sudu). Taj pristup pojednostavljuje predaju dokumentacije i ubrzava postupak.

2) Koraci — pojednostavljeno

• Provjera i rezervacija imena — predložite nazive i provjerite dostupnost.
• Osnivački akt — odluka o osnivanju (jedan osnivač) ili ugovor o osnivanju (više osnivača). U RS postoji i opcija “jednostavnog d.o.o.” s pojednostavljenim formalnostima.
• Temeljni kapital — u nekim slučajevima za pojednostavljene oblike navodi se moguć minimalni ulog (npr. 1,00 KM), no preporučuje se provjera aktualnih propisa i realno planiranje kapitala potrebnog za poslovanje.
• Predaja dokumentacije APIF-u / sudu — APIF obrađuje prijavu i upućuje je sudu; postupak može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o opterećenju.

3) Nakon upisa — obveze

• Prijava tvrtke u Poresku upravu RS i dobivanje PIB-a.
• Registracija za PDV prema pravilima nadležnih organa (ako je potrebno).
• Prijava zaposlenika i uplata doprinosa prema entitetskim pravilima.
• Otvaranje poslovnog računa i priprema za redovno poslovanje.

Vanjskotrgovinska djelatnost — CARINSKI BROJ (obvezno ako uvozite/izvozite sami)

Ako želite samostalno obavljati carinske postupke (bez angažiranja špeditera kao deklaranta), morate zatražiti carinski broj kod nadležne uprave za indirektno oporezivanje. Taj broj služi za identifikaciju prilikom carinskih deklaracija i povezivanja sa carinskim sustavima. Bez njega firma ne može biti deklarant u carinskom sustavu.

Što je uobičajeno potrebno za dobivanje carinskog broja

• Rješenje o registraciji firme iz sudskog registra.
• Kopija identifikacijskog dokumenta i/ili PDV broja (ako postoji).
• Popunjen zahtjev/obrazac nadležne uprave i, ponekad, pečat firme.
• Dodatna dokumentacija o poslovanju i eventualnim trgovinskim dozvolama, ovisno o robi.

Praktično: ako planirate redovite uvozne/izvozne aktivnosti, registrirajte carinski broj prije prve pošiljke kako biste izbjegli kašnjenja.

PDV-prag i registracija za PDV (važno)

Prag za obaveznu registraciju u PDV sustav određuje nadležna uprava i može se mijenjati. Tvrtke čiji godišnji oporezivi promet premaši propisani prag moraju se registrirati za PDV. Tvrtke se također mogu dobrovoljno registrirati prije prelaska praga. Preporučljivo je pratiti obavijesti nadležne uprave i pravovremeno podnijeti zahtjev za PDV registraciju ako očekujete veći promet.

Obveze vezane uz zaposlenike (kratko)

Nakon što zaposlite radnike morate:

• Prijaviti poslodavca i zaposlenike u jedinstveni sustav registracije doprinosa.
• Voditi obračun plaća i doprinosa te redovito uplaćivati doprinose i poreze.
• Pridržavati se radnog zakonodavstva (ugovori o radu, evidencija radnog vremena, prava radnika itd.).

Dodatne napomene i praktični savjeti

• Odaberite entitet mudro: porezni, administrativni i pravni uvjeti razlikuju se između Federacije i RS — savjet lokalnog pravnika ili knjigovođe pomaže u odabiru.
• Angažirajte ovlaštenog knjigovođu ili agenciju: posebno korisno kod prve registracije te kod PDV i carinskih pitanja.
• Registrirajte carinski broj ako planirate uvoz/izvoz — riješite to prije prve pošiljke.
• Provjerite djelatnosti i dozvole prije osnivanja — neke djelatnosti zahtijevaju prethodne suglasnosti ili licence.
• Čuvajte sve originalne potvrde (uplata kapitala, rješenje o registraciji, PDV prijava) — bit će potrebne pri otvaranju računa i za kasnije administrativne postupke.

Kratki kontrolni popis (check-lista) prije pokretanja

• Odabrano ime firme (3 varijante) i provjereno u registru.
• Pripremljen osnivački akt (odluka/ugovor) i imenovani osnivači/zastupnici.
• Određen i uplaćen temeljni kapital sukladno entitetskom zakonu.
• Predana prijava za upis u registar (e-Registar u FBiH ili APIF + sud u RS).
• Otvoren poslovni račun u banci.
• Registracija kod nadležne porezne uprave i PDV registracija po potrebi.
• Carinski broj registriran za vanjskotrgovinsku djelatnost.
• Prijava zaposlenika i raspored obračuna doprinosa.

Zaključak

Osnivanje d.o.o. u BiH je izvedivo, ali zahtijeva pažljivo pridržavanje entitetskih procedura i ranu pripremu dokumentacije (osnivački akt, uplata kapitala, provjera djelatnosti). Glavne razlike između Federacije i Republike Srpske odnose se na zakonske odredbe (npr. minimalni kapital, način e-registracije / APIF), pa je praktično prije konačne odluke konzultirati notara ili stručnog savjetnika i provjeriti točnu interpretaciju zakona za vaš slučaj.

Napomena: ovaj tekst služi informativne svrhe i ne zamjenjuje pravni ili računovodstveni savjet. Za konkretnu primjenu obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenom stručnjaku.